One se mogu mjeriti linijama na grafikonu prihoda od američkih tarifa, koje skaču na nivoe neviđene u posljednjih sto godina – čak iznad onih iz ere visokog protekcionizma 1930-ih.
Ili kroz trenutne padove na berzama, posebno u Aziji.
Ali pravi pokazatelj ovih promjena bit će značajna preoblikovanja dugogodišnjih globalnih trgovinskih tokova.
U svojoj suštini, ovo je univerzalna tarifa od 10% na sav uvoz u SAD za sve zemlje, koja stupa na snagu u petak uvečer. Povrh toga, deseci „najgorih prekršitelja“ bit će pogođeni recipročno zbog svojih trgovinskih suficita, piše BBC.
Tarife na azijske države su zaista izvanredne. One će slomiti poslovne modele hiljada kompanija, fabrika, a možda čak i cijelih zemalja.
Neki od lanaca snabdijevanja koje su izgradile najveće svjetske kompanije bit će momentalno prekinuti. Neizbježan rezultat bit će njihovo preusmjeravanje ka Kini.
Da li je ovo samo velika pregovaračka igra? Američka administracija izgleda planira koristiti prihod od tarifa za predložena smanjenja poreza. Prostor za brze prilagodbe čini se ograničenim. Kako je jedan zvaničnik Bijele kuće otvoreno rekao: „Ovo nije pregovaranje, ovo je nacionalna hitna situacija.“
Cilj ove politike je svesti američki trgovinski deficit na nulu. To znači potpuno preuređenje svjetske ekonomije.
Ali premještanje fabrika će trajati godinama. Tarife ove veličine, posebno od 30 ili 40% na istočnoazijske zemlje, brzo će povećati cijene odjeće, igračaka i elektronike.
Sada je ključno pitanje kako će ostatak svijeta odgovoriti.
Neki potrošači u Evropi mogli bi profitirati od jeftinije robe preusmjerene iz trgovine, poput odjeće i elektronike. Dok se najveća ekonomija svijeta okreće prema unutra, druge velike ekonomije mogle bi se odlučiti za jaču međusobnu trgovinsku integraciju.
Kako pokazuju posrnule prodaje Tesle, samo dio ove priče odnosi se na reakcije vlada. Današnji potrošači također mogu uzvratiti. Možda se suočavamo s novim oblikom trgovinskog rata, vođenog preko društvenih mreža.
Evropa bi mogla odlučiti da prestane kupovati američke potrošačke brendove koji su popularni širom svijeta.
Dominacija velikih američkih tehnoloških kompanija u sektoru društvenih mreža mogla bi biti uzdrmana.
A američke vlasti bi mogle biti prisiljene podići kamatne stope kako bi suzbile neizbježni skok inflacije.
Izgleda da je neuredan globalni trgovinski rat neizbježan.
