Gospođa Merriweather Post jednostavno je tražila idealno imanje i nije pitala za cijenu. Upravo je naslijedila 27 miliona dolara od pokojnog oca koji je bio utemeljitelj kompanije za proizvodnju žitarica, koja je danas poznata kao Post Consumer Brands. Tadašnji mediji proglasili su je najbogatijom ženom na svijetu i potraga za mjestom na kojem će u potpunosti uživati mogla je početi.
Inspiraciju za dom
I odabir je pao na Floridu, na parcelu od gotovo sedam hektara, koja se proteže od Atlantskog oceana do jezera Worth i na kojem nije bilo ničega osim šipražja i močvarnog tla. Izgradnja je počela 1923. godine, trajala je četiri godine, a Post, tada 36-godišnjakinja, inspiraciju za svoj dom crpila je iz dvoraca koje je posjećivala u Evropi. Angažirala je najekstravagantnijeg dizajnera i arhitekta u zemlji - Josepha Urbana. Sve što je Urban smislio imalo je dašak egzotike i veličanstvenosti, od španjolskih pločica, firentinskih freski, venecijanskih lukova, preko panoramskog pogleda na ocean, do plesnih dvorana i golf-terena s devet rupa.
Ubrzo nakon Drugoga svjetskog rata Marjorie Merriweather Post odlučila je učvrstiti imanje. Cijela struktura njezina imanja Mar-a-Laga, odnosno "od mora do jezera" otporna je na uragane i učvršćena je betonom i čelikom. Nakon toga, Post je odlučila sagraditi i tri bunkera, a povod za radove pronašla je u izbijanju Korejskog rata koji je počeo 1950. godine.
Danas, 72 godine kasnije, ti bunkeri ponovno su aktualni.
Tamo su, početkom augusta, istražitelji FBI-a pronašli kutije koje su sadržavale tajne dokumente, a vlasnik tih bunkera, kao i cijelog imanja je bivši američki predsjednik Donald Trump.
Imanje Mar-a-Lago na Floridi godinama je izazivalo zanimanje javnosti, što zbog svojeg dekadentnog izgleda koje kao da je izašlo sa stranica "Velikog Gatsbyja", što zbog svoje ekskluzivnosti rezervirane isključivo za one s dubljim džepom.
Prije nego što je postala neslužbena zimska kuća bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i kasnije njegova stalna rezidencija, sredinom prošlog stoljeća Mar-a-Lago bilo je mjesto koje je okupljalo članove američkoga visokog društva.
Velebna nekretnina na Floridi ponovno je završila na naslovnicama svjetskih medija početkom augusta. Ovoga puta razlog je bio osjetljivije naravi. Istražitelji FBI-a upali su u Mar-a-Lago u potrazi za dokumentima koje je bivši američki predsjednik uzeo sa sobom dok je odlazio iz Bijele kuće.
"Nakon rada i saradnje s relevantnim vladinim agencijama, ovaj nenajavljeni upad u moj dom nije bio potreban niti primjeren. Takav napad mogao bi se dogoditi samo u zemljama Trećeg svijeta", zavapio je Trump na svojoj društvenoj mreži Truth Social.
Kao nebrojeno mnogo puta ranije, pokazalo se da su njegove tvrdnje daleko od istinitih. Agenti FBI-a imali su nalog za pretres, koji im je izdan nakon što su se Trumpovi advokati više puta oglušili na zahtjeve Ministarstva pravosuđa da predaju sve materijale koje je bivši predsjednik otuđio iz Bijele kuće.
I ne, nije se radilo o nekakvoj tajnoj zavjeri protiv Trumpa. Nakon četiri godine u Ovalnom uredu, Trump je napustio Bijelu kuću 20. januara 2021. te se zaputio u svoj dom na Floridi, noseći sa sobom 300-tinjak dokumenata koji su označeni kao "strogo povjerljivi". Trumpov tim je zahtjev za tražene dokumente prvi put dobio još u maju prošle godine. U januaru 2022. konačno su dostavili 15 kutija s dokumentima Nacionalnoj upravi za arhive i evidenciju, tijelu koje prema zakonu mora arhivirati sve zapise koje je stvorio aktualni predsjednik.
U junu su istražitelji prvi put došli pregledati Mar-a-Lago, nakon što su dobili informacije da bi bivši predsjednik mogao u svom domu čuvati još neke tajne dokumente, uključujući one o nuklearnom naoružanju. Tada su zatražili od Trumpovih advokata da dodatno osiguraju podrumsku prostoriju u kojoj su pohranjeni materijali. Trumpovi saradnici stavili su lokot na sobu u podrumu Mar-a-Laga. Agenti FBI-a 8. augusta izvršavaju nalog za pretres u Mar-a-Lagu. Potraga je bila usmjerena na područje kluba gdje se nalazi Trumpov ured, podrum i osobne prostorije. Savezni agenti uklonili su oko 20 kutija s imanja, koje su sadržavale više od 300 dokumenata klasificiranih kao "strogo povjerljivi" ili "osjetljivi".
Strogo čuvana tajna
Kako se navodi u izjavi, oznakom ‘povjerljivo‘ označeno je 67 dokumenata, kao ‘tajno‘ 92 dokumenta, a oznakom ‘strogo čuvana tajna‘ 25 dokumenata. Navodi da su, na temelju preliminarnog pregleda, kutije sadržavale "mnogo povjerljivih zapisa" uz razne vrste "novina, časopisa, printanih novinskih članaka, fotografija, raznih ispisa, bilješki, predsjedničke korespondencije, lične i one nakon što je prestao biti predsjednik".
Prema izjavi, povjerljivi dokumenti u u Mar-a-Lagu vjerojatno sadržavaju neke od najstrože čuvanih tajni zajednice američke nacionalne sigurnosti, odnosno obavještajne zajednice. U dijelu dokumenata koji su ranije ove godine predani Nacionalnom arhivu, agenti FBI-a pronašli su osjetljive zapise koji su mogli sadržavati obavještajne podatke Centralne obavještajne agencije (CIA) i Agencije za nacionalnu sigurnost (NSA).
Neki su zapisi nosili oznaku HCS, što se može odnositi na podatke o špijunima u stranim zemljama, čiji bi životi bili ugroženi kada bi im bio otkriven identitet. Drugi su bili označeni kao FISA, referenca na prikupljanje obavještajnih podataka koja uključuje osobe osumnjičene za špijunažu ili terorizam.
Agenti su također pronašli zapise koji mogu sadržavati presretnute signale stranih komunikacija i obavještajnih podataka koji nisu namijenjeni za objavljivanje stranim vladama ili državljanima, kao i zapise koji nisu namijenjeni dijeljenju bez odobrenja izvornog vlasnika.
U izjavi se navodi da su, na temelju preliminarnog pregleda, kutije sadržavale "mnogo povjerljivih zapisa" uz sve vrste "novina, časopisa, tiskanih novinskih članaka, fotografija, raznih ispisa, bilješki, predsjedničke korespondencije, osobne i one nakon što je prestao biti predsjednik". "Najzabrinjavajuće je bilo to što su visoko povjerljivi zapisi bili razmotani, pomiješani s drugim zapisima i na drugi način nepropisno identificirani", stoji u dokumentu. Dodaje se da nekoliko dokumenata izgleda sadrže rukom pisane bilješke bivšeg predsjednika.
Ako Trump bude osuđen za kršenje zakona o špijunaži i dva druga federalna zakona, mogao bi se suočiti sa zatvorskom kaznom od 20 godina. Ozbiljnost situacije pokazuje i da je to prvi put u američkoj historiji da je u sklopu kriminalističke istrage pretražen dom bivšeg predsjednika.
Isti taj dom tokom njegova četverogodišnjeg mandata zadavao je glavobolje tajnoj službi koja je imala poteškoća s praćenjem Trumpa po sedam hektara velikom kompleksu. Tajna služba održava sigurnosni kordon, ali ne postoji ozbiljna provjera svakoga gosta koji pristupa imanju. To je jednostavno neizvedivo s obzirom na to da je Mar-a-Lago odmaralište i ladanjski klub. Kako navodi Jutarnji, kako bi se pridružili klubu i imali redoviti dnevni pristup objektu tokom sezone, od novembra do maja, oko 500 ljudi platilo je inicijacijsku naknadu (200.000 dolara) i godišnju članarinu (14.000 dolara).
Mar-a-Lago je već zabilježio ozbiljne sigurnosne probleme. Kineska državljanka osuđena je 2019. godine za neovlašteni upad na Mar-a-Lago nakon što je pronađena kako luta imanjem noseći raznu elektroničku opremu, uključujući uređaj za detekciju skrivenih kamera. Iste godine 18-godišnjak je osuđen na godinu dana uvjetne kazne i kaznu od 25 dolara jer se ušuljao na imanje Mar-a-Lago dok je tamo boravio Donald Trump. Tinejdžer je u Mar-a-Lago ušao kroz podzemni tunel koji prolazi ispod ceste South Ocean, a koji članovi kluba koriste za kretanje između terena i plaže.
Nakon što je prošao sigurnosnu provjeru nošenja oružja, tinejdžer je šetao imanjem 20 minuta, dok ga tajna služba nije privela jer im je postao sumnjiv. Tunelom se služio i bivši njujorški gradonačelnik i nekadašnji Trumpov osobni odvjetnik Rudy Giuliani dok je boravio u Palm Beachu. Giuliani se preselio na Trumpovo imanje Mar-a-Lago nakon što je izgubio kandidaturu Republikanske stranke za predsjednika SAD-a 2008. i koristio se tunelima da bi se mogao neprimjetno kretati i izbjeći novinare. Giuliani je nakon poraza pao u depresiju i pio da otupi svoju bol, otkrila je njegova bivša supruga Judith Giuliani. Trump mu je dopustio da živi na imanju oko mjesec dana.
Privatne plaže
Tunele je također dala sagradili prva vlasnica Mar-a-Laga, Marjorie Merriweather Post. Kad je umrla 1973., Post je kuću ostavila vladi SAD-a s namjerom da postane zimski dom predsjednika SAD-a. Ali održavanje se pokazalo preskupim te je vlasništvo prebačeno natrag na kćeri gospođe Post, koje su ga naposljetku prodale Trumpu 1985. za oko 10 miliona dolara. Trump je platio oko 5 miliona dolara za golemu kuću, 3 miliona dolara za raskošan namještaj te još 2 miliona dolara za privatne plaže koje se nalaze nasuprot kompleksa. Danas Forbes procjenjuje vrijednost Mar-a-Laga na oko 350 miliona dolara.
Budući da je Mar-a-Lago 1980. proglašen nacionalnim historijskim spomenikom, Trump ga nije mogao preurediti u svom prepoznatljivom kitnjastom stilu. Kad je Trump bankrotirao početkom 1990-ih, odlučio je pretvoriti Mar-a-Lago u ladanjski klub. Iako su njegovi bogati susjedi isprva zbog toga negodovali, Trump je ubrzo uspio steći poklonike. Kao što će kasnije uspješno identificirati velik dio američkog biračkog tijela koji se osjećao otuđenim od elite,
Trump je prepoznao da je Palm Beach također pun autsajdera. To su bili novopečeni milijarderi, koji nisu bili poželjni u drugim ladanjskim klubovima, Židovi, Afroamerikanci i gayevi. Neki od poznatih bivših i sadašnjih Trumpovih susjeda su Anna Murdoch Mann, bivša supruga medijskog magnata Ruperta Murdocha, muzičar Billy Joel, kontroverzni radijski voditelj Howard Stern, finansijeri Republikanske stranke braća Koch, austrijski princ Alexander von Auersperg i ruski oligarh i predsjednik nogometnog kluba Monaco Dmitrij Ribolovljev.
Kako nije mogao mijenjati izgled kompleksa, Trump je odlučio sagraditi veliku plesnu dvoranu Donalda J. Trumpa. Njezino uređenje platio je oko 14 miliona dolara, od toga je polovicu potrošio da bi zidove i strop ukrasio 24-karatnim zlatom. "Eksterijer je osmišljen da bi bio u skladu s vizijom gospođe Post, ali unutrašnjost više predstavlja mene. Ima dojam i izgled Luja XIV., i to je moj omiljeni stil", rekao je Trump za Palm Beach Daily News ubrzo nakon što je nova dvorana otvorena 2005. godine.
Članovi mogu pristupiti klupskim bazenima, plažama, blagovaonicama i privatnim sobama. Također mogu unajmiti odmaralište za događaje kao što su vjenčanja, bar micva i dobrotvorne svečanosti. Tu su nastupali, među ostalim, Celine Dion, Michael Bolton, Elton John, Billy Joel i Diana Ross. Trumpovi na raspolaganju imaju i biblioteku ispunjenu prvim izdanjima. Ali, kako niko u porodici Trump ne čita knjige, knjižnica je pretvorena u bar, otkrio je u intervjuu za The New York Times bivši butler Mar-a-Laga Anthony Senecal.
Bunkeri koji se nalaze ispod glavne zgrade danas se koriste kao skladišta za raznu opremu za golf, ležaljke i suncobrane, a osim u tim skladištima, federalni istražitelji materijale su pronašli u ormaru Trumpova ureda iznad velike dvorane.
Dok je bio na vlasti, Trump je proveo najmanje 142 dana svog predsjedničkog mandata u odmaralištu koje je posjetio 32 puta. U "zimskoj Bijeloj kući" ugostio je kineskog predsjednika Xi Jinpinga, bivšeg japanskog premijera Shinza Abea i brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. Mjesto primitka obično je bila vanjska ili unutrašnja blagovaonica uz centralni bazen. Posjet čelnika značilo je veliku zaradu za Mar-a-Lago, a posjet Xija smatra se "najuspješnijim promotivnim događajem u historiji kluba".
U mjesecima prije njegove inauguracije u januaru 2017. klubu su se pridružili deseci novih članova, donijevši najmanje 5 miliona dolara dodatnog prihoda Trumpu.
Neposredno prije nego što je preuzeo dužnost, njegov klub Mar-a-Lago udvostručio je svoju inicijacijsku naknadu, na 200.000 hiljada dolara. Trump je također imenovao osam sadašnjih ili bivših članova kluba na različite položaje u svojoj administraciji, a ostale članove tretirao je kao neformalne savjetnike.
