Prvo je rekao da je "radio i sarađivao s" vladinim agentima za koje je tvrdio da su neprimjereno ušli u njegov dom na Floridi.
Zatim, kada je američka vlada otkrila da je FBI tokom pretrage pronašao gotovo desetak kompleta dokumenata koji su bili označeni kao povjerljivi, sugerirao je da su agenti podmetnuli dokaze.
Mijenjali objašnjenja
Naposljetku, njegovi pomoćnici tvrdili su da je on imao "trajnu naredbu" za deklasificiranje dokumenata, koji su preneseni iz Ovalnog ureda Bijele kuće u njegovu rezidenciju, i da je dio materijala zaštićen povjerljivošću odnosa advokat-klijent.
Takva, gotovo stalna i ne baš konzistentna objašnjenja, pružali su bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump i njegovi saradnici u vezi s onim što su agenti FBI prošle sedmice pronašli u raciji u Trumpovoj rezidenciji u Mar-a-Lagu u Palm Beachu na Floridi, piše The New York Times.
Trump i njegovi saveznici pretragu su opisali kao "partizanski napad", dok su pojačavali proturječne argumente o rukovanju osjetljivim dokumentima i nisu uspjeli odgovoriti na pitanje u središtu federalne istrage: zašto je držao dokumente, od kojih su neki još uvijek označeni kao povjerljivi, na nezaštićenom mjestu u floridskom odmaralištu, kad su zvaničnici čitavu godinu tražili od njega da ih vrati?
Često kontradiktorne i nepotkrijepljene tvrdnje kojima se brane Trump i njegov tim slijede poznati stil igre bivšeg predsjednika SAD.
Koristio ga je desetljećima, ali najvidljivije kada se suočio s istragom o tome je li se njegova kampanja 2016. urotila s Rusima te tokom prvog suđenja za opoziv. U oba slučaja tvrdio je da je viktimiziran i pomiješao je neke činjenice s lavinom pogrešnih izjava ili laži.
Više istraga
Njegovi advokati negirali su da je povezao uskraćivanje vitalne vojne pomoći Ukrajini svoje administracije s Trumpovom željom za istragom protiv sadašnjeg predsjednika Joea Bidena i njegovog sina Huntera.
Kada su se u nadolazećoj knjizi Trumpovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Johna Boltona pojavile informacije koje su bile u suprotnosti s tom odbranom, Trumpovi su advokati prešli na tvrdnje "da on nije povezao pomoć s istragama, ali i da jeste, to ne bi bio prekršaj za opoziv".
Od više istraga s kojima se Trump trenutačno suočava - uključujući istragu u Georgiji i dvije federalne istrage, sve povezane s njegovim nastojanjima da ostane na vlasti na kraju predsjedničkog mandata, kao i građanske i krivične istrage u New Yorku povezane s njegovim kompanija - savezna istraga o njegovom rukovanju osjetljivim dokumentima, izuzetim iz Bijele kuće, pokazala se kao potencijalno najštetnija.
Objavljeno je da su savezni agenti otkrili strogo povjerljive dokumente u Trumpovoj rezidenciji na Floridi u sklopu istrage o mogućim kršenjima zakona o špijunaži i drugih zakona.
Među 11 setova dokumenata bilo je i onih označenih kao "klasificirano/TS/SCI" — skraćenica za "strogo povjerljive/osjetljive informacije", koje se mogu pregledati samo u sigurnim prostorijama.
Zapanjujuće otkriće razjasnilo je težinu istrage Ministarstva pravosuđa nekoliko mjeseci nakon što je Nacionalna uprava za arhiv i evidenciju objavila da je otkrila povjerljive informacije u dokumentima koje je Trump držao nakon odlaska s dužnosti.
“Ono na što on nema pravo je posjedovati dokumente, oni nisu njegovi", rekao je Jason Baron, bivši direktor u Nacionalnom arhivu.
"U Mar-a-Lagu ne bi trebalo biti predsjedničkih dokumenata, bez obzira na to jesu li klasificirani ili neklasificirani ili podliježu izvršnoj tajni ili podliježu privilegiju advokat-klijent."
