"To je suludo! Idemo prema općim izborima. Zemlja se osjeća slomljeno. Naša ekonomija stagnira… Ali čini se da je većina njemačkih medijskih kuća opsjednuta Trumpom"
Iris Mühler, nastavnica mašinstva u sjeveroistočnoj Njemačkoj jedna je od brojnih glasača s kojima je razgovarao novinar BBC-ja uoči prijevremenih izbora u februaru. Nije sama u svojoj percepciji.
Uprkos suočavanju s čitavim nizom vlastitih domaćih poteškoća - ne samo u vodećim zemljama EU-a, Njemačkoj i Francuskoj - Evropa je bila vrlo usredotočena na Trumpa otkako je pobijedio na američkim predsjedničkim izborima u novembru.
Kontinent je imao nezgodnu vožnju zadnji put kad je Trump bio u Bijeloj kući. Mnogi se boje da bi Trump 2.0 mogao biti puno gori. A evropske tradicionalne sile već se bore sa svojim problemima.
Francuska i Njemačka su zaglibljene u političkim i ekonomskim problemima , EU kao cjelina zaostaje za Kinom i SAD-om u smislu konkurentnosti, dok su u Ujedinjenom Kraljevstvu javne usluge u jadnom stanju.
Dakle: je li kontinent spreman za Donalda Trumpa ili je (opet) uhvaćen kako drijema za volanom?
Poslovni čovjek koji odbacuje savezništva
Kad je riječ o trgovini i odbrani, Trump se više ponaša kao transakcijski biznismen nego kao američki državnik koji cijeni transatlantske saveze koji datiraju iz Drugog svjetskog rata.
“On jednostavno ne vjeruje u partnerstva u kojima svi pobjeđuju”, rekla je za BBC bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.
Doživjela je Trumpa zadnji put kad je bio na funkciji i zaključila da na svijet gleda kroz prizmu pobjednika i gubitnika.
Uvjeren je da je Evropa godinama iskorištavala SAD i da to mora prestati.
Čelnici u Evropi gledali su otvorenih usta posljednjih sedmica otkako je Trump po drugi put pobijedio na američkim predsjedničkim izborima. Odabrao je javno kritikovati saveznike u Evropi i Kanadi, umjesto da usmjeri svoj bijes na one koje prepoznaje kao stratešku prijetnju, poput Kine.
Trump sumnja u mogućnost napuštanja NATO-a - transatlantskog vojnog saveza na koji se Evropa desetljećima oslanjala za svoju sigurnost. Rekao je da bi "ohrabrio" Rusiju da radi "šta god želi" s evropskim saveznicima ako "ne plate" više i povećaju svoje troškove za odbranu.
Kada je riječ o trgovini, Trump je očito ljut na EU sada kao što je bio tokom svog prvog mandata. Unija prodaje daleko više u Sjedinjene Države nego što uvozi iz SAD-a. U januaru 2022. trgovinski je suficit iznosio 15,4 milijarde eura.
Odgovor Donalda Trumpa? Kaže da će uvesti opće carine na sav uvoz iz inozemstva od 10-20%, s još većim carinama na određenu robu poput automobila.
To je scenarij katastrofe za Njemačku, koja se oslanja na izvoz, a posebno na automobilsku industriju. Njena ekonomija već posustaje - lani se smanjilo za 0,2 posto.
S obzirom na to da je najveća ekonomija u eurozoni, finansijske poteškoće u Njemačkoj mogu utjecati na valutu u cjelini.
Njemačka je na 'vrhu Trumpove liste za odstrel'
Merkel je rekla da se činilo da se Trumpu, kada je zadnji put bio predsjednik, sviđala Njemačka.
Ian Bond, zamjenik direktora Centra za evropske reforme, vjeruje da će zemlja ostati "na vrhu Trumpove (evropske) liste za odstrel".
"Ono što je rekao u prošlosti su stvari poput toga da ne želi vidjeti nikakav Mercedes-Benz na ulicama New Yorka. Sada, ovo je pomalo ludo, jer, zapravo, većina Mercedes-Benza koje vidite na ulicama New Yorka proizvode se u Alabami, gdje Mercedes ima veliku tvornicu.
"Često je bio neprijateljskiji prema Njemačkoj nego bilo kojoj drugoj zemlji u Evropi. Njemačkoj bi moglo biti malo lakše s novom i konzervativnijom vladom (nakon nadolazećih općih izbora), ali ne bih zadržavao dah."
Ujedinjeno Kraljevstvo se nada da će izbjeći Trumpove carine jer nema toliku trgovinsku neravnotežu sa SAD-om, ali moglo bi dobiti vjetar u leđa ako dođe do trgovinskog rata između EU i SAD.
Koliko je Evropa zapravo spremna
Trumpov stil ne može iznenaditi saveznike nakon njegovog prvog mandata u Bijeloj kući. Prava zagonetka za Evropu sada je njegova nepredvidivost: koliko je hvalisanja i zastrašivanja, a koliko obećanja akcije?
Ian Lesser, potpredsjednik German Marshall Funda iz američkog think tanka, vjeruje da su Trumpove prijetnje carinama stvarne i da je Evropa daleko od toga da bude spremna.
"Nisu spremni, niko zapravo nije. Ovaj vrlo različit pristup globalnoj trgovini remeti mnoge temelje međunarodne ekonomije, koja se razvijala desetljećima."
Evropska komisija tvrdi da je spremna na sve Trumpove poteze kada se vrati u Bijelu kuću. To je ogromna trgovačka sila na svjetskoj sceni. Ali Lesser kaže da bi najveći utjecaj na Evropu mogao imati ako Trump pokrene agresivan trgovinski rat protiv Kine. To bi moglo rezultirati prekidima opskrbnog lanca za Evropu i Pekingom koji bi izbacio još više jeftinih proizvoda na evropska tržišta, na štetu lokalnih poduzeća.
"Za Evropu je to dvostruka izloženost: izloženost onome što bi Amerika mogla učiniti i onda što će Kina učiniti kao odgovor."
Trgovina, odbrana i Muskov faktor
Ono što dodatno komplicira stvari je to što trgovina i odbrana nisu odvojena pitanja za Trumpa i njegovu administraciju. Nedavno je odbio isključiti ekonomsku i/ili vojnu akciju protiv Danske, članice EU-a i NATO-a, ako ona ne preda autonomni teritorij Grenland SAD.
A čini se da je Trumpov budući potpredsjednik, ove jeseni, američku odbranu Evurope uvjetovao odstupanjem regulatornih tijela EU-a od društvene platforme X.
JD Vance upozorio je da bi SAD mogao povući svoju podršku NATO-u ako EU nastavi dugotrajnu istragu o X-u , koji je u vlasništvu Trumpovog Zlatnog dečka, Elona Muska.
Nedavno je Musk također pokazao želju zauzeti stranu u evropskoj politici. Pokrenuo je opetovane online napade na evropske čelnike lijevog centra Sir Keira Starmera u Ujedinjenom Kraljevstvu i njemačkog kancelara u odlasku Olafa Scholza. Musk je na X objavio da je ekstremna antimigracijska stranka AfD jedina nada Njemačke.
Ovo je šokiralo mnoge u Evropi, ali anketirani sugeriraju da kontroverzne objave Muska imaju malo stvarnog utjecaja na evropsko javno mnijenje.
Trumpu i Musku u Evropi se u velikoj mjeri ne vjeruje, kao što je jasno prikazano u novoj anketi koju je naručilo Evropsko vijeće za vanjske odnose pod naslovom EU i globalno javno mnijenje nakon američkih izbora.
Od laskanja egu do blještavog novca
Na kraju, različiti evropski čelnici imaju različite pristupe "u kroćenju Trumpa", kako upućeni opisuju pokušaje. Neki laskaju njegovom ne baš malenom egu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ovdje je stručnjak. Bio je jedan od prvih svjetskih čelnika koji je čestitao Trumpu na društvenim mrežama nakon njegovog reizbora u novembru te ga je brzo pozvao da prisustvuje blještavom i dostojanstvenikom ponovnom otvaranju katedrale Notre Dame u Parizu.
Kad je prvi put bio u Bijeloj kući, predsjednik Macron oduševio je Trumpa kao počasni gost na godišnjem prikazu pompe i vojne moći Dana Bastille u Parizu.
U međuvremenu, Velika Britanija zna da Trump ima slabu tačku prema Škotskoj, odakle potječe njegova majka, i prema britanskoj kraljevskoj porodici. Vidljivo je uživao na državnom banketu sa sada već pokojnom kraljicom Elizabetom II 2019. Nahvalio je princa Williama nakon što je ove jeseni sjedio s njim.
Šefica Evropske centralne banke (ECB), Christine Lagarde, savjetovala je evropskim čelnicima da usvoje "strategiju čekovnih knjižica" i pregovaraju s Trumpom umjesto da se osvete na njegove predložene carine.
Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, govori o kupovini više (skupljeg) američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u sklopu nastojanja Evrope da diverzificira opskrbu energijom. Odvikava se od oslanjanja na jeftini ruski plin otkako je Kremlj pokrenuo svoju veliku invaziju na Ukrajinu.
Izvori u Komisiji također govore o mogućoj kupnji više američkih poljoprivrednih proizvoda i oružja.
Treba li Evropa biti samodostatnija?
Macron je, u međuvremenu, dugo zagovarao ono što naziva "strateškom autonomijom" - u biti Evropa uči biti samodostatnija, kako bi preživjela.
"Evropa… može umrijeti i to u potpunosti ovisi o našim izborima", rekao je ovog proljeća.
Covid je pokazao Evropi koliko je ovisna o kineskom uvozu, poput lijekova. Invazija Vladimira Putina na Ukrajinu razotkrila je preveliko oslanjanje Evrope na rusku energiju.
Macron sada diže uzbunu zbog SAD-a: "Sjedinjene Američke Države imaju dva prioriteta. Prvo SAD, i to je legitimno, i pitanje Kine, drugo. A evropsko pitanje nije geopolitički prioritet u narednim godinama i desetljeća."
Trumpov povratak u Bijelu kuću tjera evropske čelnike na razmišljanje o slabostima kontinenta.
Veliko pitanje oko odbrane
Kada je riječ o odbrani, Trumpovo insistiranje da Evropa troši više općenito je prihvaćeno (iako je vruća tema rasprave koliko više). Ali tamo gdje Trump govori o povećanju potrošnje BDP-a, Evropljani raspravljaju o tome kako mudrije i na zajednički način potrošiti svoje budžete za odbranu kako bi se povećala sigurnost na kontinentu.
Emmanuel Macron želi industrijsku odbrambenu politiku za cijelu EU. Kaže da je rat u Ukrajini ilustrirao da je "naša rascjepkanost slabost… Ponekad smo sami, kao Evropljani, otkrili da naše oružje nije istog kalibra, da se naše rakete ne poklapaju."
Evropa se brine da Trump neće htjeti i dalje biti glavni sponzor vojne pomoći Ukrajini kao što je bio slučaj pod Bidenovom administracijom.
Sljedeći mjesec, čelnici EU-a pozvali su UK - jednu od dvije velike evropske vojne sile - na neformalni summit kako bi razgovarali o boljem zajedničkom radu na području sigurnosti i odbrane.
Visoka predstavnica EU-a za odbranu i bivša estonska premijerka, Kaja Kallas, vjeruje da je potrebno evropsko jedinstvo.
"Moramo djelovati jedinstveno. Onda smo jaki. Onda smo i ozbiljni na svjetskoj sceni."
Slabija i rascjepkanija? Evropa danas
Postoje analitičari koji kažu da je Evropa u daleko slabijem, rascjepkanijem stanju da se nosi s Trumpom 2.0 nego što je bila 2016. kada je prvi put izabran.
Da - kao što je spomenuto, ekonomski rast je spor, a politika je nestabilna.
Populističke nacionalističke euroskeptične stranke jačaju u mnogim evropskim zemljama. Neki, poput njemačkog AfD-a, su blagi prema Moskvi - dok bi drugi poput italijanske premijerke Giorgie Meloni mogli biti u iskušenju da daju prednost transatlantskim vezama s Trumpom umjesto evropskog jedinstva.
Ali čuvajte se gledanja unatrag na Evropu kada je Trump prvi put izabran za predsjednika kroz ružičaste naočale.
Finansijski, sjevernoj Evropi je definitivno išlo bolje nego sada, ali, u smislu jedinstva, kontinent je bio duboko podijeljen zbog migrantske krize 2015. Populističke euroskeptične stranke također su bile u usponu tada i, nakon glasovanja o Brexitu u junu 2016. pojavila su se raširena predviđanja da će EU uskoro izgubiti druge zemlje članice i potpuno se raspasti.
Brzo naprijed do 2025. i EU je prebrodio Brexit, pandemiju Covida, migracijsku krizu i Trumpov prvi mandat na vlasti – a zemlje su se uvelike ujedinile nakon ruske invazije Ukrajine u punom opsegu.
Bilo je to više posrtanje, a ne plovidba kroz ove uzastopne krize, ali EU još uvijek stoji, a rane od Brexita, na primjer, s vremenom su zacijelile.
Ujedinjeno Kraljevstvo nakon Brexita EU vidi kao bliskog saveznika koji dijeli iste vrijednosti u svijetu kojem prijete ambiciozna Kina, ekspanzionistička Rusija i nepredvidivi, nastrojeni budući američki predsjednik.
NATO je u međuvremenu, iako zabrinut zbog Trumpove privrženosti savezu, ojačan vojno i geostrateški time što su Švedska i ruski susjed Finska postale članice nakon Kremljeve sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Možda, samo možda, Trump će ovaj put vidjeti manje razlika koje ga frustriraju i antagoniziraju u vezi s Evropom.
To je Evropa koja prepoznaje potrebu da se više troši na odbranu, kao što on zahtijeva; koji je daleko oprezniji prema Kini, kao što on očekuje, i koji je više desno naklonjen u svojoj politici, kao što on preferira.
Je li to Evropa čiji se čelnici također suprotstavljaju Trumpu, uprkos prijetnjama i hvalisanju, ako smatraju da prelazi granicu - bilo da se radi o ljudskim pravima, slobodi govora ili igranju s diktatorima?
Sljedeće poglavlje u odnosima između transatlantskih neprijatelja čeka da bude napisano.
