Mi sve sagledavamo vrlo trezveno, uvjeravao je u ponedjeljak ministar odbrane Pete Hegseth o ratu administracije Donalda Trumpa s Iranom.
Rekao je da operacija ima "jasne ciljeve“ i poručio da je misija "vrlo, vrlo jasna“ američkim vojnicima. Međutim, dok provodi možda najozbiljniju i najrizičniju američku vojnu operaciju u posljednje dvije decenije, administracija je ponudila sve osim jasnoće.
Uoči subotnjih jutarnjih napada na Iran, odbila je jasno iznijeti dosljedan skup ciljeva i motiva. A u tri dana nakon toga, ciljevi su se mijenjali, a poruke međusobno proturječile.
Trump je u ponedjeljak prvi put javno govorio od pokretanja napada i naveo četiri cilja rata: uništenje iranskih raketnih kapaciteta, potpuno uništenje njegove mornarice, sprječavanje Irana da ikada dođe do nuklearnog oružja i sprječavanje da naoružava teroriste.
Ali put do tih ciljeva bio je pun obrta.
Nuklearna prijetnja
Možda je najzapanjujuća bila promjena u načinu na koji administracija opisuje nuklearnu prijetnju koju Iran predstavlja. Iako je Trump mjesecima tvrdio da su njegovi junski napadi na iranska nuklearna postrojenja „uništili“ njihov nuklearni program, on i njegov tim su nedavno ponovo počeli naglašavati prijetnju.
Trumpov specijalni izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff 22. februara je tvrdio da Iran obogaćuje uranij „daleko iznad“ granice za civilnu upotrebu. Rekao je da je "vjerovatno sedmicu dana udaljen od materijala za izradu bombe industrijskog kvaliteta“.
Zatim je Trump u svom obraćanju o stanju nacije prošlog utorka rekao da Iran gradi interkontinentalne balističke rakete „koje će uskoro doseći Sjedinjene Američke Države“.
Ali državni sekretar Marco Rubio proturječio je Witkoffu, rekavši u srijedu da Iran zapravo "trenutno ne obogaćuje“ uranij, već pokušava ponovo pokrenuti svoj nuklearni program na druge načine.
Američke obavještajne službe također su proturječile Trumpu. Neklasificirana procjena Agencije za odbrambenu obavještajnu službu iz prošle godine navodi da je mogućnost da Iran pogodi SAD interkontinentalnom raketom još uvijek udaljena oko deset godina. CNN i drugi su izvijestili da nema obavještajnih podataka koji ukazuju da je to neposredna prijetnja.
U ponedjeljak je Hegseth ponudio potpuno novu interpretaciju.
Nije rekao, kao Witkoff, da Iran obogaćuje uranij na opasno visokim nivoima. Niti je rekao da Iran ima rakete koje će uskoro moći pogoditi teritorij SAD.
Umjesto toga, naveo je jačanje konvencionalnog naoružanja za koje tvrdi da postavlja temelje za te ozbiljnije prijetnje. To je povremeno nazivao „konvencionalnim štitom“ ili „kišobranom“.
"Iran je gradio moćne rakete i dronove kako bi stvorio konvencionalni štit za svoje ambicije nuklearne ucjene“, rekao je Hegseth. Dodao je da je to ugrožavalo „naše baze, naše ljude, naše saveznike“ u regionu.
"Odugovlačili su, kupovali vrijeme da obnove zalihe raketa i ponovo pokrenu svoje nuklearne ambicije“, rekao je.
Tako su se u samo sedmicu dana opravdanja promijenila: od neposredne prijetnje zbog materijala za izradu nuklearne bombe, do tvrdnji da Iran ima sredstva da pogodi teritorij SAD raketama, pa do toga da konvencionalnim oružjem stvara uslove za „ponovno pokretanje nuklearnih ambicija“.
To je značajno ublažavanje ranijih tvrdnji.
Trump je u ponedjeljak ujutro ponovio te navode, govoreći o iranskim naporima da „zaštite razvoj nuklearnog oružja i učine izuzetno teškim da ih iko zaustavi“. Ali je istovremeno spomenuo i navodnu iransku interkontinentalnu raketu koja bi „uskoro“ mogla pogoditi SAD.
Dok su tvrdnje administracije Georgea W. Busha o „oružju za masovno uništenje“ u Iraku propadale tokom godina, tvrdnje Trumpove administracije o Iranu raspadaju se i često napuštaju u roku od nekoliko sati ili dana.
Da li je Iran bio pred napadom?
Nije samo nuklearna prijetnja navodno bila neposredna. Administracija je u subotu tvrdila da postoji stvarna prijetnja da bi Iran uskoro mogao napasti američke snage na Bliskom istoku konvencionalnim oružjem — i da je to djelimično razlog zašto je Trump morao reagirati.
Jedan visoki zvaničnik administracije rekao je novinarima da postoje dokazi da bi Iran mogao djelovati „potencijalno, preventivno“.
"Predsjednik je odlučio da neće sjediti skrštenih ruku i dozvoliti da američke snage u regionu budu meta napada konvencionalnim raketama“, rekao je.
Ali ni to objašnjenje nije izdržalo provjeru. Izvor upoznat s obavještajnim podacima rekao je CNN-u da nije bilo naznaka da Iran planira prvi napasti američke snage ili objekte, osim ako bi bio napadnut od Izraela ili SAD-a. Pentagon je to priznao i na brifinzima za kongresno osoblje.
Ovo nije beznačajna stvar. Neposrednost prijetnje ključna je za procjenu legitimnosti američkih i izraelskih napada i u pogledu javnog mnijenja i međunarodnog prava.
Promjena režima
Druga velika promjena u porukama administracije odnosi se na promjenu režima. U satima nakon napada, Trump je više puta naglasio da je promjena režima cilj, možda i glavni cilj.
"Sve što želim je sloboda za narod“, rekao je za Washington Post.
U svom prvom video obraćanju o operaciji, rekao je iranskoj opoziciji:
"Amerika vas podržava ogromnom snagom i razornom silom. Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom i oslobodite prosperitetnu i slavnu budućnost koja vam je nadohvat ruke. Ovo je trenutak za djelovanje. Ne propustite ga.“
"Kad završimo, preuzmite svoju vladu“, dodao je. "Bit će vaša.“
No sada administracija ublažava tu retoriku i umanjuje američku ulogu u promjeni režima.
Hegseth je u ponedjeljak izričito rekao: "Ovo nije takozvani rat za promjenu režima.“
"Ali režim se svakako promijenio“, dodao je. „I svijet je danas bolji zbog toga.“
Postojale su i nedosljednosti oko ubistva vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija. Trump je za ABC News rekao: „Ja sam njega dobio prije nego što je on dobio mene.“
Međutim, republikanski kongresmen Mike Turner rekao je za CBS News da mu je Rubio kazao da „nismo ciljali Hamneija i nismo ciljali iransko rukovodstvo“.
Hegseth je to ponovio u ponedjeljak, rekavši samo: "Mislim da je Izrael odradio odličan posao u toj operaciji.“
Jasno je da su američke obavještajne informacije dijeljene s Izraelom. Ali indikativno je da se administracija distancira od najznačajnijeg poteza koji bi značio promjenu režima.
Vremenski okvir i šta slijedi
Trump je ovog vikenda dao zbunjujuće izjave o tome ko bi mogao preuzeti vlast. U intervjuu za The New York Times rekao je da ima „tri vrlo dobra izbora“ za vođenje Irana, ali ih nije imenovao. Kasnije je za ABC News izjavio da su ti ljudi zapravo mrtvi.
"Napad je bio toliko uspješan da je eliminisao većinu kandidata“, rekao je. „Neće to biti niko o kome smo razmišljali jer su svi mrtvi. Drugi i treći su mrtvi.“
Administracija je imala poteškoća i u određivanju vremenskog trajanja rata. Hegseth je u ponedjeljak to nazvao „pitanjem s trikovima“.
Trump je tokom vikenda spominjao da bi operacija mogla trajati „četiri do pet sedmica“, „dva ili tri dana“ ili sedmicu. Također je rekao da je to „oduvijek bio proces od četiri sedmice“, prije nego što je sugerirao da bi moglo trajati kraće. U ponedjeljak je za CNN rekao da smo „malo ispred rasporeda“, ali i da će se vojna akcija intenzivirati.
"Nismo ih još ni počeli ozbiljno gađati. Veliki val tek dolazi“, rekao je.
Dodao je da vojska „ima kapacitet da ide mnogo duže“ od projekcije od četiri do pet sedmica.
"Koliko god bude potrebno“, rekao je Trump, piše CNN.