Predsjednik SAD-a Donald Trump uveo je dodatne carine od 145% na sav kineski uvoz, uprkos tome što je prošle sedmice iznenada pauzirao slične „recipročne“ mjere za ostale zemlje.
Kina se, međutim, ne povlači. Poručila je da će se "boriti do kraja" ukoliko Trump nastavi s eskalacijom sukoba koji poprima oblik potpunog trgovinskog rata. U petak je i Kina znatno povećala carine na američki uvoz u tu zemlju.
Kako bi analizirali ko bi mogao prvi popustiti, CNN je proučavao najveći kineski uvoz iz SAD-a – soju, istražujući da li i kako se ta potražnja može zadovoljiti drugdje, šta američki farmeri mogu izgubiti i više od toga.
Neravnoteža u trgovinskim odnosima
Iako su SAD i Kina duboko povezane u trgovini, Kina tri puta više izvozi u SAD nego što uvozi, što stvara veliki trgovinski deficit od gotovo 300 milijardi dolara u korist Kine – rupu koju Trump pokušava zatvoriti carinama.
Taj deficit se godinama povećavao i dostigao vrhunac 2018. godine, tokom Trumpovog prvog mandata. Dok američki potrošači i dalje kupuju sve više kineskih proizvoda, američki izvoz u Kinu raste znatno sporije.
Kina uglavnom kupuje poljoprivredne proizvode iz SAD-a, uključujući soju, uljarice i žitarice. Uvoz soje, koji se najviše koristi za stočnu hranu, već je pretrpio štetu tokom prve trgovinske bitke Trumpove administracije.
Kina se okreće Latinskoj Americi
Tada je Kina pokušala diversifikovati izvore uvoza i okrenula se drugim zemljama. Sada je ponovo krenula tim putem, nakon što je uvela carinu od 125% na sav američki uvoz – potez za koji analitičari smatraju da bi mogao smanjiti uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda na nulu.
Ukupna carina na američku soju sada iznosi 135%, uključujući prethodnu carinu od 10% iz marta i novu od 125% iz petka.
Tokom prethodne trgovinske krize, Brazil – najveći svjetski izvoznik soje – izašao je kao pobjednik. Kineski uvoz brazilske soje je od tada porastao za više od 280% od 2010. godine, dok su američki nivoi ostali nepromijenjeni.
U novembru prošle godine, kineski predsjednik Xi Jinping je boravio u državnoj posjeti Brazilu s ciljem jačanja bilateralnih odnosa. U 2024. godini, više od 73% brazilskog izvoza soje završilo je u Kini.
S obzirom da se očekuje da će brazilska proizvodnja dostići rekordne količine, Kina bi mogla dodatno povećati uvoz iz Brazila, ali i iz drugih južnoameričkih zemalja poput Argentine, koja je trenutno treći najveći svjetski proizvođač soje, odmah nakon Brazila i SAD-a.
Šta to znači za američke farmere?
Prema podacima Američke asocijacije za soju, američki poljoprivredni sektor je izgubio oko 27 milijardi dolara tokom trgovinskog rata 2018. godine, a čak 71% tih gubitaka bilo je povezano sa sojom.
Mnogi farmeri, koji dolaze iz država koje su podržale Trumpa na izborima 2024. godine, i dalje osjećaju posljedice. Samo su Illinois – vodeći proizvođač soje – i Minnesota – treći po veličini – glasali za bivšu potpredsjednicu Kamalu Harris u novembru.
Kina, s druge strane, pokušava pronaći nove partnere izvan Brazila kako bi odgovorila na američke carine i proširila trgovinsku saradnju. U četvrtak je najavljeno da je spremna raditi s državama članicama ASEAN-a na jačanju koordinacije. Ranije ove sedmice, kineski ministar trgovine razgovarao je s dužnosnicima EU o obnovi pregovora o trgovinskim olakšicama i električnim vozilima.
