Tužilaštvo Bosne i Hercegovine izdalo je naredbu za vršenje provjera o utvrđivanju odgovornosti članova Odbora Javnog radio-televizijskog sistema BiH zbog nesavjesnog rada i neizvršavanja obaveza propisanih Zakonom o Javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, saznaje Raport.
Naredbu je Tužilaštvo BiH izdalo na osnovu Zaključka Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja je još u januaru ove godine, nakon tematske sjednice o stanju i problemima u funkcioniranju Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT)pozvalo ovu pravosudnu instituciju da provede istragu i utvrdi odgovornost Odbora Javnog radio-televizijskog sistema BiH koji nije shodno Zakonu o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH i Zakonu o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine registrirao Korporaciju javnih RTV servisa BiH i odobrio Statut Korporacije.
Iz dokumenta Tužilaštva BiH koji potpisuje glavni tužitelj BiH Milanko Kajganić u koji je Raport imao uvid, vidljivo je da se predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović interesirao o aktivnostima u vezi sa Zaključkom Komisije, a Kajganić mu je odgovorio da je o tome formiran predmet i određen postupajući tužitelj.
SIPA zatražila dodatne informacije
Komisiji se obratila i Državna agencija za istrage i zaštitu koja je shodno naredbi Tužilaštva BiH, zatražila podrobnije informacije o Zaključku Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Za sada nije poznato hoće li istraga ići i u pravcu otkrivanja načina na koji su proteklih godina trošene stotine miliona maraka prikupljenih od RTV takse.
Ukoliko policijske i pravosudne agencije budu radile svoj posao profesionalno i oslobođene političkog utjecaja, ova istraga trebala bi konačno dati odgovore na pitanje - hoće li iko odgovarati za to što se skoro dvije decenije opstruira Zakon o Javnom radio-televizijskom sistemu Bosne i Hercegovine.
Jasno je da je ovo pitanje davno trebalo biti aktuelizirano i da su vlasti trebale insistirati na njegovom rješavanju kao prioritetnom, međutim, godinama se u javnim RTV servisima 'požar gasio' ad hoc, a ne trajnim rješenjima, a nikada se nisu sagledavali uzroci, nego posljedice katastrofalnog stanja.
Sada bi trebala biti istražena prije svega odgovornost članova Odbora JRTV sistema u BiH.
Većina javnosti i ne zna da su članovi tog odbora u stvari članovi upravnih odbora svih javnih RTV servisa, odnosno BHRT-a, RTV FBiH i RTRS-a, njih ukupno 12, a koje imenuju entitetski parlamenti i Parlament BiH.
Međutim, taj odbor se već godinama ne sastaje i uopće se ne ponaša onako kako propisuje Zakon.
Većina problema s kojima su danas suočeni BHRT-e i RTV FBiH proizilazi upravo zbog toga što Zakon o javnom RTV sistemu donesen još 2005. godine i u nekoliko navrata mijenjan u proteklom period, nikada nije do kraja proveden u praksi, niti se poštuje.
Prema tom zakonu, BHRT, RTV FBiH i RTRS trebali su formirati Korporaciju kao zajedničku upravljačku struktura između javnih RTV servisa sa istim pravima i obavezama prema sva tri javna RTV servisa.
Vlast je uvijek imenovala upravljačke strukture javnih servisa
Međutim, skoro 20 godina opstruirana je uspostava Korporacije kao dijela javnog RTV sistema, a bivše vlasti nikada se nisu ozbiljnije pozabavile s ovim problemom, niti su propitivale i sankcionirale upravljačke strukture u Državnoj televiziji i u entitetskim javnim servisima zbog tih opstrukcija.
Bilo je primjerice rasprava i u Parlamentu BiH u bivšim sazivima o ovoj problematici, ali nikada nisu pozvali tih 12 ljudi, članova upravnih odbora sva tri emitera da ih pitaju -zbog čega se ne sastaju i zašto oni kao Odbor sistema ne registruju Korporaciju?
Naprotiv, dopustilo se da RTRS mimo Zakona o javnom RTV sistemu, još 2017. godine i to bez ikakvih posljedica i sankcija istupi iz zajedničkog sistema naplate RTV takse i počne je naplaćivati samostalno, što ovaj entitetski emiter radi i danas, pri tome ne izmirujući obaveze prema BHRT-u, zbog čega su danas dužni Državnoj televiziji oko 70 miliona KM.
Jasno je da RTRS slijedi politiku vladajućih stranaka u entitetu RS i da te stranke i u Državnom parlamentu opstruiraju BHRT, međutim nikada se ni oni političari koji se nazivaju probosanskim nisu odlučno suprotstavili neprovedbi Zakona o javnom RTV sistemu i 'osipanju' RTV sistema, umjesto njegovog daljeg jačanja i ujedinjenja.
No, umjesto da su barem BHRT i RTV FBiH insistirali i kod vlasti u FBiH i na državnom nivou na uspostavi Korporacije, ova dva javna servisa, odnosno njihovi menadžmenti postali su umjesto saveznika ljuti rivali , a kulminacija sukoba na relaciji ova dva emitera rezultirala je nedavnom, nezakonitom odlukom BHRT-a da ugasi program Federalnoj televiziji, što je osporio Općinski sud u Sarajevu poništavajući tu odluku.
Sada kada je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu, sa potenciranjem rješavanja problema u javnim RTV servisima ne bi smjela stati ni u Parlamentu BiH, a krajnje je vrijeme da ovo pitanje dođe i na dnevni red Parlamenta FBiH, u dijelu koji se odnosi na Federalnu televiziju.
