Srbija je pod do sada neviđenim pritiskom da uvede sankcije Rusiji, saopćilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova nakon što je srpski ministar privrede Rade Basta rekao da bi se zemlja trebala pridružiti zapadnim sankcijama protiv Moskve.
Srbija je u više navrata osudila rusku invaziju na Ukrajinu u UN-u i drugim međunarodnim tijelima, ali se opirala zapadnim pritiscima da uvede sankcije.
Vrši se neviđeni pritisak
"Vrlo čudno: Amerika pritišće Srbiju i srbijanski ministar pozove na akciju protiv Rusije", napisala je na telegramu Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Rusija, tradicionalna slavenska i pravoslavna saveznica, podržava Beograd koji se od 2008. protivi nezavisnosti Kosova.
U Srbiji vlada veliko prorusko raspoloženje, podsjeća Reuters.
Srbijanski ministar Rade Basta ocijenio je da Srbija "već plaća veliku cijenu zbog neuvođenja sankcija Rusiji" i da "to postaje neizdrživo“, a od njegovih komentara ogradila se Jedinstvena Srbija s čije je koalicijske liste ušao u vladu Ane Brnabić. Koalicijski partneri zahtijevaju njegovu ostavku.
Basta je istaknuo kako, kao ministar gospodarstva, gleda pod kolikim je pritiskom EU i međunarodne zajednice predsjednik Srbije, ali da se o tome ne govori.
Ovisni o ruskom plinu
Srbija se želi pridružiti Evropskoj uniji, svom glavnom investitoru i trgovinskom partneru, ali prvo mora normalizirati odnose s Kosovom i uskladiti svoju vanjsku politiku sa zapadom, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji.
Srbija je potpuno ovisna o ruskom uvozu plina, a Beograd je također zadržao vojnu saradnju s Rusijom koja je obustavljena od invazije na Ukrajinu.
