Pokušaj nevladinih organizacija u Beogradu da prefarbaju mural s likom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, osujećen službenom zabranom skupa aktivista kako bi se "izbjegli sukobi", potaknuo je oštre reakcije civilnog sektora.
Nevladine organizacije ocijenile su da to nije više običan mural, već spomenik Mladiću, "stavljen pod zaštitu države".
Na prebojavanje murala s Mladićevim likom, na fasadi na raskrsnici dviju ulica u širem centru Beograda, pozvala je Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) te Nataša Kandić, nekadašnja čelnica Fonda za humanitarno pravo (FHP), zajedno s nekoliko grupa aktivista s prostora bivše Jugoslavije, ali policija nije dopustila organiziranje tog skupa iz, kako je navedeno, sigurnosnih razloga i mogućnosti sukoba s neistomišljenicima.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin poručio je da "niti oni koji kane prebojiti mural generalu Mladiću, ni oni koji bi da ga čuvaju neće dobiti dozvolu za okupljanje" ocijenivši kako je poziv nevladinim organizacijama iz BiH, Hrvatske, Ženama u crnom itd. da dođu u Beograd "da bi se krečile fasade, licemjerno, podlo i vođeno zlom namjerom".
Istaknuvši da je 9. novembra i Međunarodni dan borbe protiv fašizma, Vulin je poručio da se u Beogradu niko neće sukobljavati na ulicama, navodeći procjene policije da bi skupu prisustvovale i druge osobe i "izrazile protivljenje i negodovanje" zbog takvog javnog okupljanja.
Uslijedile su oštre reakcije civilnog društva. Inicijativa mladih za ljudska prava, kao inicijator uklanjanja murala, u otvorenom pismu je ironično poručila da odustaje od akcije jer "to više nije običan mural, već spomenik Mladiću, koji je podigao nepoznati autor, ali stavljen pod zaštitu države Srbije rješenjem MUP-a, ministra Aleksandra Vulina i šutnjom predsjednika Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić".
To je, kako navodi YIHR, "logičan korak nakon dugogodišnjeg slavljenja zločinaca kao heroja" od cijelog političkog i državnog aparata i "nedostatka hrabrosti i savjesti da se preuzme odgovornost za zločine počinjene u ime srpskog naroda".
Uz ocjenu da je mural Mladiću "spomenik 'srpskog svijeta' ", koji Vulin kao glavni operativac u ime aktualne vlasti u Srbiji "vrlo uspješno uspostavlja na ideologiji 'Velike Srbije'", YIHR naglašava kako zbog toga u slučaju murala Mladiću "zakoni trenutne Srbije ne vrijede", pa tako u slučaju uklanjanja murala ne vrijede "ni Zakon o javnom okupljanju ni rješenja komunalne policije o uklanjanju murala".
Uz objašnjenje da nisu odustali od uklanjanja murala Mladiću zbog nedostatka hrabrosti, YIHR navodi da se, "naravno, boji armije neonacista koja godinama nekažnjeno upražnjava nasilje i prijeti svima koji im nisu po volji".
Reagirala je i udruga Žene u crnom (ŽUC) ocijenivši da je zabranom javnog skupa posvećenoga uklanjanju murala s likom ratnog zločinca Ratka Mladića "aktualna vlast pokazala da ustrajava u obrani jednog od najgorih zločinaca u historiji srpskog naroda i Evrope".
U aktuelnoj zabrani radi se "upravo o tome" da "neonacističke grupe koje su najavile spečavanje uklanjanja murala dijele obožavanje ratnih zločinaca s aktualnim vrhom vlasti", ističu Žene u crnom dodajući da se time pokazuje "dosljednost u sprječavanju suočavanja sa zločinačkim teretom nedavne prošlosti" i pridonosi "rehabilitiranju zločina i zločinaca i nanosi nesaglediva šteta zemlji i narodu za čiji se boljitak navodno zalaže".
Građanski demokratski forum GDF, uz osudu zabrane, ocjenjuje da je "slavljenje osuđenih masovnih ubica, crtanje murala u njihovu čast i sprečavanje da se oni uklone, ogolilo profašistički karakter režima", prenosi Hina.
