Sektor za farmakovigilansu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMBiH) zaprimio je dosad 22 prijave neželjenih reakcija, poslije vakcine protiv COVID -19 primljene u BiH, a klasifikovane su kao “non serious” (nije ozbiljno).
Kako je kazao za Fenu direktor ALMBiH Aleksandar Zolak, prijavljeni simptomi su uobičajene reakcije na vakcinu, a to su povišena tjelesna temperatura, groznica, osip, bol na mjestu administracije, glavobolja, umor, proliv prolongirani, sa oporavkom bez posljedica.
"Ukupno 18 prijava neželjenih reakcija bilo je na vakcinu, zaprimljenu po osnovu Sporazuma o donaciji između Vlade Republike Srbije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, od 2. marta ove godine. Za vakcinu iz Covax programa snabdijevanja, proizvođača BioNTech Manufacturing GmbH, zaprimljene su četiri prijave. Jedna je zaprimljena prijava, sa oporavkom u toku", kazao je.
Zolak dodaje da su zaprimljene i dvije prijave neželjenog djelovanja, državljana BiH koji su vakcinisani u Srbiji, na vakcinu Covishield, Serum institute Indija.
"Svaka prijava neželjenog djelovana na vakcinu postaje dio važnih informacija za procjenu sigurnosti vakcine", kazao je Zolak.
Dodaje da pacijenti koji su vakcinisani i imaju neželjene reakcije poslije vakcinacije, trebaju to prijaviti zdravstvenom radniku (ljekaru, apotekaru).
Podsjeća da je liječenje bolesti COVID-19 simptomatsko, ne kauzalno. To znači da nema lijeka koji liječi bolest, postoje lijekovi kojima se ublažavaju simptomi bolesti.
"Lijek koji se koristi protiv bolesti je vakcina, kao profilaksa odnosno preventiva bolesti. Vakcinom se stvara pasivni imunitet, kojim se obezbjeđuje da ljudski organizam ne razvije bolest nakon kontakta sa virusom", naglasio je.
ALMBiH na svojoj web stranici naglašava da mjesta, na kojima se vrši vakcinacija, moraju biti opremljena anti-šok terapijom. Na dan vakcinisanja, pacijenta mora pregledati ljekar, obavezni su opšti pregled i mjerenje tjelesne temperature. Ako tjelesna temperatura prelazi 37°C vakcinacija se ne vrši.
U uslovima pandemije rad u ALMBiH je organizovan na način da se smanji broj prisutnih u prostorijama agencije, a da procesi teku neometano. U Kontrolnom laboratoriju rad je organizovan u smjenama, a u ostalim sektorima, gdje je bilo mogućnosti za takvo organizovanje i želje uposlenih, rad je organizovan od kuće.
ALMBiH se, kaže Zolak, godinama suočava s nedostatkom stručnog kadra. Za vrijeme pandemije svi zaposleni ulažu dodatan trud i napor da se procesi odvijaju neometano, bez obzira na vanredne okolnosti.
"Naš zadatak je očuvanje javnog zdravlja kroz obezbjeđivanje kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova i medicinskih sredstava. Planovi su vezani za izazove s kojima se suočavamo, a to je nedostatak stručnog kadra. Dok ne dobijemo podršku vlasti i ne riješimo problem u vezi nedostatka stručnog kadra, ne možemo praviti planove", kazao je direktor Zolak.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je ujedno i Nacionalni centar za praćenje neželjenjih efekata lijekova u Bosni i Hercegovini. Punopravna je članica WHO-UMC mreže nacionalnih centara za praćenje neželjenih efekata u svijetu, te jedina ima pristup WHO-UMC bazama za globalno prijavljivanje i praćenje neželjenih efekata iz Bosne i Hercegovine.
