Prošlo je devet dana otkako je CIK BiH odabrao najpovoljnijeg ponuđača za nabavku sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, a do jučer u CIK nije stigla nijedna žalba, potvrđeno je nezvanično Raportu u Komisiji.
Inače, žalbeni rok za ponuđače potencijalno nezadovoljne CIK-ovom odlukom ističe u ponedjeljak, 30. marta, do kada mogu posredstvom Komisije uputiti Uredu za razmatranje žalbi svoje žalbe.
Činjenica da su oni koji su planirali podnijeti žalbe za čije je podnošenje predviđen rok od 10 dana od dana kada su dobili odluku CIKBiH čekali zadnji dan da to učine, već doprinosi dodatnom odugovlačenju procesa uvođenja izbornih tehnologija na oktobarskim izborima u BiH, što protivnici tog procesa već duže vrijeme ciljano rade.
Opstrukcije i odugovlačenje procesa
Podsjećamo, CIK BiH je 19. marta odlučio da za najpovoljnijeg ponuđača izabere grupu firmi koju čine Smartmatic BiH d.o.o., Sarajevo kao nosilac, Smartmatic International Holding B.V., Amsterdam i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine Sarajevo.
Ugovor je prvostepenom odlukom dodijeljen u iznosu od 74.527.455,84 KM bez PDV-a, uz uračunat popust od 10 posto.
Smartmatic je bio drugi najpovoljniji ponuđač po cijeni, a najnižu ponudu dali su konzorcij Planet Soft, Katarina i južnokorejski Miry Sistem.
Inače, Planet Soft se povezuje sa SNSD-om, vlasnik firme Katarina navodno je povezan s liderom HDZBiH Dragana Čovića, dok je Miry Sistem poznat po nizu nepravilnosti u prethodnim izbornim procesima u nekim zemljama, o čemu je Raport već pisao.
Smartmatic također nije bez kontroverzi, posebno zbog spora s bivšim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom, koji ih je optužio za učešće u navodnoj krađi izbora 2020. godine u SAD , navodno na Trumpovu štetu.
S obzirom na to da je Smartmatic izabran tek prvostepenom odlukom, ne zna se ostaje li on najpovoljniji ponuđač ili će to biti neka druga firma, što u konačnici zavisi od odluke Ureda za razmatranje žalbi BiH.
Sad je pitanje hoće li Ured potencijalne žalbe tretirati prioritetno ili će proces sporo provoditi, kako to često politički odgovara određenim stranama, u ovom slučaju prije svega SNSD-u i HDZBiH.
Naime, višegodišnji projekt uvođenja izbornih tehnologija u BiH pokrenut je 30. jula 2025. godine, a postupak javne nabavke započeo je tenderom 14. novembra prošle godine.
Tehničko pitanje duboko politizirano
Žalbe na ranije odluke produžile su proces do 3. februara 2026. godine, dok su sredstva za izborne tehnologije postala operativna tek 26. februara. I to nakon što je intervenirao visoki predstavnik Christian Schmidt, jer je taj transfer blokirao SNSD-ov Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora BiH.
Istovremeno, SNSD u Vijeću ministara BiH i dalje opstruira donošenje pravilnika koji omogućava CIK-u zapošljavanje radnika potrebnih za implementaciju novih tehnologija, dok SNSD i HDZBiH zajendičkim snagama blokiraju usvajanje izmjena Izbornog zakona koje se odnose na uvođenje skenera i biometrijskih uređaja u Domu naroda PSBiH, čime praktično otvoreno koče modernizaciju izbornog procesa i njegovo transparentnije provođenje.
Sve ovo pokazuje da uvođenje izbornih tehnologija u BiH apsolutno nije samo tehničko pitanje što bi trebalo biti, već je prije svega za SNSD i HDZBiH političko i pitanje zadržavanja dominacije na političkoj sceni osigurane upitnim glasovima.
Jer, da je drugačije zašto bi im smetali skeneri i biometrijska identifikacija na izborima?