Izrael je bio na meti oštrih kritika evropskih čelnika koji pokušavaju obuzdati jevrejsku državu da nastavi sa svojim ratovima u Gazi i južnom Libanu.
Od poziva na potpunu obustavu prodaje oružja Izraelu i razmatranja sankcija krajnje desničarskim izraelskim ministrima, do razgovora među članicama EU o reviziji sporazuma o pridruživanju Izraela s blokom, evropski čelnici pokušavaju iskoristiti svoju moć za pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u pregovore o prekidima vatre, piše CNN.
Dodatni poticaj njihovim naporima je činjenica da izraelski vojni napadi sada pogađaju baze mirovnih snaga UN-a u južnom Libanu, u kojima su smještene evropske trupe.
"Izraelske veze s EU u ovom su trenutku pod stresom bez presedana", rekao je za CNN Hugh Lovatt, viši politički saradnik Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku pri think tanku Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) sa sjedištem u Berlinu.
WOW, Beirut Lebanon now.
— Free Spirit ✡️ 👽 ♈️ (@StandWith_IL) October 20, 2024
pic.twitter.com/jrH7TKyW7L
Stav bloka uveliko se razlikuje od onoga što su stručnjaci opisali kao nepokolebljivu podršku Izraelu od strane evropskih država 7. oktobra prošle godine, kada su militanti predvođeni Hamasom ubili više od 1.200 ljudi u Izraelu i uzeli više od 250 drugih kao taoce.
Ali kako se izraelska odmazda protiv Hamasa pretvorila u ono što kritičari nazivaju "vječnim ratom", ubivši više od 42.000 ljudi u Gazi, prema ministarstvu zdravstva Gaze, evropske zemlje su se nastojale distancirati od jevrejske države.
Sve veće evropske kritike dolaze u trenutku kada se čini da Sjedinjene Države nisu u stanju ili ne žele izvršiti značajan pritisak na Izrael samo nekoliko sedmica uoči predsjedničkih izbora u novembru, kažu stručnjaci.
"Postoji mnogo frustracija, barem u zapadnoeuropskim prijestolnicama, načinom na koji je SAD upravljao diplomatijom tokom prošle godine", rekao je Lovatt, dodajući da su neke države EU smatrale da je SAD trebao učiniti više na "umjerenju i obuzdavanju izraelskih akcija”.
Prošlog je vikenda Bidenova administracija poslala pismo izraelskoj vladi zahtijevajući od nje da djeluje na poboljšanju humanitarne situacije u Gazi u sljedećih 30 dana ili riskira kršenje američkih zakona koji reguliraju stranu vojnu pomoć.
U prikrivenoj kritici u četvrtak je šef diplomatije Europske unije Josep Borrell rekao da bi tada moglo umrijeti previše ljudi.
"SAD je govorio Izraelu da mora poboljšati humanitarnu potporu Gazi, ali su dali mjesec dana odgode", rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku novinarima uoči samita čelnika, prenosi Reuters. “Jednomjesečno kašnjenje s trenutnim tempom ubijanja ljudi. Ima previše ljudi,” rekao je Borrell.
Libanski rat 'prevrnuo stvari'
Odnosi su u početku bili zategnuti zbog izraelskog napada na Gazu, rekao je Lovatt, "koji mnoge evropske vlade, uključujući one koje još uvijek podržavaju Izrael, vide kao nerazmjeran i u suprotnosti s međunarodnim pravom."
Izraelska kopnena operacija protiv militantne grupe Hezbollah koju podržava Iran u južnom Libanu možda je "prevrnula stvari preko ruba" za mnoge evropske države, rekao je Lovatt. Europski prijekor Izraelu dosegao je novi nivo kada je izraelska vojska napala strane položaje UN-ove mirovne misije u južnom Libanu. Misija, UNIFIL, tamo je stacionirana od 1978. i sastoji se od pripadnika 50 nacionalnosti, uključujući trupe iz Španije, Irske, Italije i Francuske.
Footage has emerged showing an airstrike hitting Hezbollah’s Al-Qard al-Hasan financial infrastructure near Beirut International Airport.#Lebanon #Israel #Hezbollah #Iran #IDF #MiddleEast #Beirut pic.twitter.com/efQ5oldn4s
— World Crisis Report (@WorldCrisisRepo) October 20, 2024
Maya Zion-Tzidkiyahu, direktorica programa za izraelsko-evropske odnose pri Mitvim think tanku u Jerusalemu, rekla je da "kada je riječ o odbrani vlastitih vojnika", evropske države imaju tendenciju biti glasnije.
Mirovne snage
UN je saopćio da je izraelska vojska više puta pucala na svoje mirovne snage u proteklim sedmicama, ranivši više od desetak. Izraelske snage također su nasilno ušle u bazu i zaustavile kritično logističko kretanje, saopćio je UN.
Izrael je rekao da nema namjeru nauditi UN-ovim mirovnim snagama u južnom Libanu, ali je optužio Hezbollah da koristi UNIFIL-ove osobe kao živi štitovi. Netanyahu je upozorio da su UN-ove mirovne snage u Libanu "ugrožene" i pozvao glavnog sekretara UN-a Antónia Guterresa da ih "odmah" povuče.
Diplomatski spor između Izraela i nekih evropskih čelnika ove je sedmice izbio u javnost.
U primjedbama koje su izazvale oštar odgovor Izraela, citiran je francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je na sastanku vlade u utorak rekao da "Netanyahu ne smije zaboraviti da je njegova zemlja stvorena odlukom UN-a", prema pariškoj agenciji France - Press (AFP). Macron je mislio na Rezoluciju UN-a 181, poznatu kao Plan podjele, koja je utrla put stvaranju Izraela 1948. godine.
"Stoga, ovo nije vrijeme za zanemarivanje odluka UN-a", dodao je Macron, prenosi AFP. Francuski predsjednik ranije je pozvao na potpunu obustavu prodaje Izraelu oružja korištenog u ratu u Gazi, istaknuvši da Francuska nije bila uključena u njegovu isporuku.
U izjavi od utorka, Netanyahu je rekao da "nije bila odluka UN-a… već pobjeda koja je postignuta u ratu za neovisnost krvlju naših herojskih boraca" koja je stvorila državu Izrael, dodajući da su mnogi od tih boraca "preživjeli holokaust, uključujući Vichyjev režim u Francuskoj."
Netanyahu je dodao da je UN "posljednjih decenija… odobrio stotine antisemitskih odluka" protiv Izraela, sa svrhom uskraćivanja jevrejskoj državi "pravo na postojanje i njezinu sposobnost da se brani."
Injuries arrive to the Baptist Hospital following the ongoing Israeli air strikes in the north of Gaza.
— Esmail (@Esmail490292289) October 20, 2024
إصابات تصل إلى المستشفى المعمداني مع تواصل القصف شمال غزة pic.twitter.com/VZDigX0WCG
Izrael je optuživao UN i Guterresa za antisemitizam, a šefa UN-a proglasio je personom non grata i zabranio mu ulazak u Izrael. Borrell iz EU osudio je odluku, nazivajući optužbe za antisemitizam protiv Guterresa "klevetama".
EU i Ujedinjeno Kraljevstvo smatraju Hamas terorističkom organizacijom i osudili su njegove akcije od 7. oktobra. EU je također sankcionirala vojno krilo Hezbollaha.
'Sve smo blokirali'
Italijanska premijerka Giorgia Meloni također je osudila postupke Izraela u Libanonu, uključujući izraelski vojni napad koji je pogodio bazu mirovnih snaga UN-a u kojoj je stacionirano oko 1.100 italijanskih vojnika.
"Branimo pravo Izraela da živi u miru i sigurnosti, ali ponavljamo potrebu da se to dogodi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom", rekla je Meloni u utorak.
Italija je treći najveći dobavljač oružja Izraelu, opskrbljujući jevrejsku državu helikopterima i oružjem, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI). Međutim, nakon početka rata u Gazi, Italija je suspendirala sve nove izvozne dozvole i poništila sve sporazume potpisane nakon 7. oktobra, izjavila je Meloni u utorak za italijansku državnu novinsku agenciju ANSA.
Ova je politika "puno restriktivnija od one koju primjenjuju naši partneri - Francuska, Njemačka i Velika Britanija", rekla je Meloni, prenosi ANSA. – Sve smo blokirali.
Među najoštrijim kritičarima Izraela bili su irski i španski čelnici, koji su pozvali EU da revidira svoj Sporazum o pridruživanju s Izraelom, rekavši da jevrejska država krši klauzulu o ljudskim pravima trgovinskog sporazuma u svom ratu u Gazi. Prošle sedmice, Borrell je rekao da će se o tom pitanju raspravljati u Vijeću za vanjske poslove, jer postoji "dovoljno dokaza" koji zaslužuju raspravu.
Promjena sporazuma naškodila bi Izraelu, rekao je Zion-Tzidkiyahu, posebno ako bi bila pogođena trgovina. EU je najveći trgovinski partner Izraela, s trgovinom između Izraela i bloka od ukupno 50,7 milijardi dolara (46,8 milijardi eura) u 2022., prema podacima EU.
U ranijem potezu kojim se protestiralo protiv izraelskog rata u Gazi, Španija, Irska i Norveška službeno su priznale palestinsku državnost u maju. Iako više nije članica EU, Britanija je također nastojala obuzdati ponašanje Izraela, nedavno razmatrajući sankcije krajnje desničarskim izraelskim ministrima.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u srijedu da njegova vlada "razmatra" sankcije protiv ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i ministra finansija Bezalela Smotricha.
U međuvremenu, David Cameron, koji je služio kao britanski ministar vanjskih poslova pod prethodnim naše vlade do jula, rekao je Sky Newsu u srijedu da je planirao sankcionirati dvojicu ministara tokom svog mandata, s namjerom da pokaže Izraelu da, iako UK podržava pravo na samoodbranu, "mi želimo da pokušate poštovati humanitarno pravo.”
Beirut is slowly but surely being turned into Gaza. What is it with these Islamist t*for organizations not giving a shit about civilians? pic.twitter.com/IQTBPz6v3g
— travybismyname 🇺🇸 (@travybismyname) October 20, 2024
I Ben Gvir i Smotrich odbacili su Starmerove komentare. Ben Gvir optužio je UK da radi na "sprečavanju" uspostave jevrejske države. "Britanci moraju shvatiti da su dani mandata gotovi", rekao je glasnogovornik Ben Gvira u izjavi, govoreći o britanskoj upravi Palestine između 1917. i 1947. godine.
Prošlog mjeseca Ujedinjeno Kraljevstvo je suspendiralo 30 od svojih 350 dozvola za izvoz oružja s Izraelom zbog rizika da se takvo oružje koristi za ozbiljna kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Odluku su odbacili izraelski dužnosnici.
Njemačka podrška
Stručnjaci kažu kako EU ipak nije homogen blok te su njene članice izrazile različite stepene kritike Izraela.
Kada je riječ o Izraelu, Njemačka je često iznimka evropske politike. Berlin je drugi najveći dobavljač oružja Izraelu nakon SAD, s oko 30% izraelskog naoružanja od 2023. U srijedu je novinska agencija DPA izvijestila da je u proteklih osam sedmica njemačka vlada odobrila vojnu opremu i izvoz streljiva u Izrael vrijedan 31 milion eura (33,7 miliona dolara). To je više nego dvostruko više nego tijekom ostatka godine, navodi DPA.
U četvrtak je kancelar Olaf Scholz rekao da će njegova zemlja nastaviti isporučivati oružje Izraelu.
Njemački političari su više puta izjavili da je sigurnost Izraela "državni razlog" Njemačke. Ovaj izraz je referenca na poseban odnos Njemačke s Izraelom zbog njegove nacističke prošlosti, u kojoj je njemačka država sistemski ubila 6 miliona Jevreja u holokaustu. Ovaj genocid je duboko oblikovao politiku u zemlji.
Unatoč nedavnim napetostima sa širim blokom, Zion-Tzidkiyahu je rekao da su odnosi EU s Izraelom "još uvijek vrlo jaki" i ostaju "važni za Izrael". Nisu prouzročili materijalnu štetu, rekla je, ali riskiraju "oduzimanje legitimiteta pod sjedištem Izraela".