Kad je zalutali projektil prošle sedmice pao na poljsku teritoriju i ubio dvoje ljudi, evropske čelnike uhvatila je panika, piše Politico. Dugotrajno nepovjerenje Poljske prema svemu ruskom i duboka antipatija sadašnje vlade prema Moskvi izazvali su zabrinutost od Brisela do Berlina kako bi poljska vlada mogla učiniti nešto nepromišljeno. Za sada je izvjesno da Poljska postaje nova vojna supersila.
Međutim, umjesto da izgubi živce, Varšava se ponijela stoično. Stavila je svoje oružane snage u stanje pripravnosti, istovremeno držeći svoj barut suhim, sve dok nije postalo jasno što se zapravo dogodilo. Ubrzo je stigla i potvrda kako se zapravo radilo o projektilu protuzračne odbrane koji je ispalila Ukrajina. Projektil je zalutao do njihova zapadnog susjeda.
Takva smirenost rezultat je procesa koja je Evropa godinama ignorirala. Poljska je izgradila najsnažniju evropsku vojsku. Koja će samo nastavljati jačati.
#Poljska je postala naš najvažniji partner u kontinentalnoj Evropi", rekao je za Politico neimenovani visoki dužnosnik američke vojske u Evropi. Naglasio je ključnu ulogu koju je Poljska odigrala u podršci Ukrajini i u jačanju odbrane NATO-a na Baltiku.
Poređenje s Njemačkom
Njemačka, tradicionalni američki saveznik u regiji, ostaje njihov logistički centar. Ali beskrajne analize Berlina, koje na kraju nisu vodile nigdje, kao i nedostatak bilo kakve strategije, nisu ih učinili uistinu učinkovitim vojnim partnerom SAD, otkrio je isti dužnosnik.
I tako dok Njemačka nastavlja samo teoretizirati o budućim vojnim planovima, Poljska u svoje oružane snage već godinama ulaže znatna sredstva.
Varšava je nedavno saopćila da će povećati ciljanu potrošnju za odbranu s 2,4 posto bruto domaćeg proizvoda na 5 posto. U međuvremenu, pitanje je hoće li Njemačka biti u stanju, nakon što iscrpi investicijski fond za obranu od 100 milijardi eura koji je odobrila ranije ove godine, održati NATO-ov cilj, od potrošnje 2 posto BDP-a na vojsku. Prošle godine Njemačka je na odbranu potrošila oko 1,5 posto BDP-a.
Poljski ministar odbrane Mariusz Błaszczak obećao je da će njegova država uskoro imati i "najmoćnije kopnene snage u Evropi". Na dobrom je putu.
Poljska već ima više tenkova i haubica od Njemačke i na putu je da ima mnogo veći broj vojnika. U ovome trenutku njihova ima 150 hiljada vojnika, a cilj je doseći broj od 300.000 do godine 2035. Njemačka trenutno ima 170.000 vojnika.
Trideset hiljada poljskih vojnika pripada novim snagama teritorijalne obrane osnovanim 2017. To su takozvani ‘vikend vojnici‘ koji prolaze 16-dnevnu obuku nakon koje slijede tečajevi obnavljanja znanja. U početku su se na njih gledalo s podsmijehom. Ukrajinski uspjeh u korištenju mobilne milicije opremljene protutenkovskim i protuzračnim projektilima sada potpuno opravdava tu poljsku ideju.
"Danas su sve sumnje u ovaj projekt nestale", rekao je Błaszczak tokom nedavne ceremonije prisege novih teritorijalnih trupe.
Za razliku od Njemačke, koja se muči da privuče nove trupe, Poljska nema problema s regrutacijom.
Sukob s EU i Bidenom
"Poljaci imaju mnogo pozitivniji stav prema vlastitoj vojsci od Nijemaca, jer su se morali boriti za slobodu. U vojnim krugovima niko ne dovodi u pitanje kvalitetu poljske vojske", rekao je Gustav Gressel, bivši austrijski vojni oficir i stručnjak za sigurnost. Sada je zaposlen u Evropskom vijeću za vanjske odnose.
No ostaje pitanje hoće li se ta poljska vojna preseliti i na politički utjecaj u Evropi. Do sada to nije bio slučaj. Nju koju kontrolira nacionalistička Stranka prava i pravde (PiS).
Aktuelno natezanje između Varšave i Brisela, oko onoga što EU vidi kao nepoštivanje demokratskih normi i vladavine prava od strane poljske vlade, nepovratno naštetilo je ugledu zemlje u cijelom bloku.
"Poljska je zbog svojih unutrašnjih sukoba postala sama sebi uteg", rekao je Gressel. Istakao je unutrašnje sukobe koji postoje čak i unutar PiS-a oko smjera u kojem zemlja ide i koliko daleko ići u kompromisu s Evropom.
Međutim, jedina stvar oko koje se razjedinjene poljske političke stranke mogu složiti jest nužnost jačanja vojske.
Dok je zabrinutost zbog Rusije potaknula pritisak jačanja vojska, Varšava je također zabrinuta zbog Washingtona. Za razliku od većine ostatka EU, njihova briga nije da će se Donald Trump vratiti kao predsjednik, već da neće. Bez obzira na produbljivanje saradnje između američke i poljske vojske u pomoći Ukrajini, aktuelno vodstvo Poljske ostaje nepovjerljivo prema predsjedniku Joeu Bidenu. Biden je ranije poljsku vladu nazvao "totalitarnom".
Narudžbe iz Koreje
Premda je Washington pozdravio obećanja Poljske o izdvajanjima za odbranu, postoje i pitanja o tome hoće li Varšava zaista to učiniti, kao i frustracija što se zemlja okreće Južnoj Koreji za neke od svojih najvećih kupnji.
Poljska je ovog proljeća potpisala ugovor vrijedan 23 milijarde zlota (4,9 milijardi eura) za 250 tenkova Abrams iz SAD. Oni bi trebali biti brza zamjena za 240 tenkova iz sovjetske ere koji su poslani Ukrajini. Njezino zrakoplovstvo opremljeno je američkim F-16, a Varšava je 2020. potpisala ugovor vrijedan 4,6 milijardi dolara za 32 lovca F-35. Ali fokus njegove nedavne vojne potrošnje bila je Koreja. S tom zemljom je potpisan niz ugovora o kupnji tenkova, aviona i drugog oružja.
"Do sada je Poljska iz Koreje naručila oružje u vrijednosti od 10 do 12 milijardi dolara", rekao je Mariusz Cielma, urednik i analitičar na Nowa Technika Wojskowa, web stranici za vijesti i analizu vojne tehnologije.
Narudžba iz Koreje uključuje 180 tenkova K2 Black Panther, 200 haubica K9 Thunder, 48 lakih jurišnih aviona FA-50 i 218 raketnih bacača K239 Chunmoo. No to je samo rabljena oprema. Poljski apetiti za novim oružjem još su veći.
Tako se očekuje da će do kraja ove decenije Korejci Poljskoj isporučiti ukupno 1000 tenkova K2 i 600 haubica K9.
Evropski pritisak
"Nijedna zapadna zemlja ne želi toliko oružja, niti u tako kratkom periodu povećati svoju vojsku. Ko god da potpiše ugovor s Poljskom, čeka ga desetljeće stalnih prihoda, jer opremu morate održavati i popravljati", objasnio je Cielma.
Privlačnost Koreje je u tome što je njihova vojna oprema općenito jeftinija od onog što nude Amerikanci i Evropljani i što je mogu je proizvesti u kratkom roku. Trgovina s Južnom Korejom naravno, ruši i snove francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Evropi koja će se braniti domaćim (u njegovoj projekciji to znači francuskim) oružjem.
No poljski čelnici nisu skrivali da je evropski pritisak zbog njenih kontroverznih reformi pravosuđa također igrao ulogu u odluci o odlasku u šoping u Seul.
"Spremni smo kupiti oružje od država EU, ali one prije toga moraju zaustaviti svoj rat protiv Poljske. Spremni smo im dati naš novac. Ali ne dok govore da u Poljskoj nema vladavine prava", rekao je predsjednik PiS-a Jarosław Kaczyński ranije ovog mjeseca. Varšava je naručila italijanske helikoptere Leonardo za 8 milijardi zlota, ali ugovor predviđa da se helikopteri izrađuju u Poljskoj.
Činjenica je da i većini evropskih proizvođača oružja nedostaje kapaciteta da ispune sve poljske narudžbe. Poljski izbor za Južnu Koreju nije samo preferencija, već jednostavno i potreba kako bi mogla primiti naručenu opremu unutar željenog vremenskog okvira.
Plan je neodrživ?
Iako niko ne dovodi u pitanje ambicioznost poljske potrošnje, neki se pitaju o njegovoj izvedivosti, kao i političkim motivima koji pokreću taj pritisak. Do 2035. namjeravaju potrošiti ogromnih 524 milijarde zlota, ili više od 110 milijardi eura na vojsku.
"Trebaju nam tenkovi i haubice, ali treba li ih toliko, gledajući sa strateškog i operativnog stajališta? Nije mi jasno ni zašto je ministarstvo odjednom objavilo sve te ugovore i planove", rekao je penzionisani vojni general Stanisław Koziej, bivši šef Ureda za nacionalnu sigurnost Poljske.
Mnogi sumnjaju u to da PiS ulaže u vojsku imajući na umu izbore sljedeće godine. Stranka gubi popularnost u anketama.
Ako dođe do promjene vlade, nova vlada će morati postaviti neka teška pitanja o sposobnosti Poljske da finansira tako enormnu vojnu ekspanziju, dodaje Koziej. Dok je poljska ekonomija posljednjih godina bilo snažno, razina planirane vojne potrošnje je bez presedana i sigurno će opteretiti proračun zemlje.
"Mora postojati ravnoteža između vojne potrošnje i ukupnog ekonomskog razvoja zemlje", napominje Koziej.
Unatoč kompliciranim bilateralnim odnosima između dviju zemalja i problematičnoj historiji, Njemačka pozdravlja vojno jačanje Poljske. Berlin smatra Poljsku tamponom koji je odvaja od ruske sfere utjecaja i Putinovih ambicija. Vjeruju da što Poljska bude imala više tenkova i vojnika, to će i Njemačka biti sigurnija, zaključuje Politico.
