"Dan državnosti Bosne i Hercegovine u Goraždu je obilježen nizom događaja. Polaganjem cvijeća odata je počast poginulim braniocima i ubijenoj djeci Goražda u periodu 1992 – 1995. godina, a na akademiji je ukazano na tekovine ZAVNOBIH-a te su upućene čestitke građanima BPK Goražde i Bosne i Hercegovine.
Uz predsjedavajućeg Gradskog vijeća Goražda Bajru Obuću i premijera BPK Edina Ćulova, gost akademije bio je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić koji je uz historijski osvrt, poručio da BiH ponovo, u aktuelnim i vrlo izazovnim procesima, mora naći svoje mjesto i sačuvati svoju državnost, svoj multietnički karakter, svoj demokratski kapacitet i stabilnu budućnost.
"Mislim da modernu državnost Bosne i Hercegovine moramo posmatrati unutar dva konteksta. Prvi kontekst je 20. stoljeće, vrijeme ogromnih izazova i tektonskih društveno-političkih promjena u kojima nam je bila potrebna politička mudrost, državotvorna svijest i kvalitetno liderstvo, kako bismo uopšte i kao narod i kao država opstali na ovim prostorima. Drugi je kontekst vezan za 21. stoljeće, vrijeme u kojem živimo, koje je isto tako vrijeme velikih geopolitičkih izazova koji će dovesti do uspostavljanja novog svjetskog poretka što će zahtijevati koherentnu strategiju - usaglašavanje različitih nacionalnih i regionalnih poredaka unutar dogovorenih pravila, općeprihvaćenih načela i ciljeva - i što je jednako važno - zajednički definiranih ograničenja u načinima i modelima djelovanja", kazao je Zvizdić.
Prema njegovim riječima, historija se zaista ponavlja, i BiH ponovo, u aktuelnim i vrlo izazovnim procesima, mora naći svoje mjesto i sačuvati svoju državnost, svoj multietnički karakter, svoj demokratski kapacitet i stabilnu budućnost.
"BiH i njeno multikulturno i multikonfesionalno društvo su u svojim historijskim granicama preživjeli i Osmansko carstvo, i Austro-Ugarsku, i Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, i Vidovdanski ustav kojim je tadašnja Kraljevina SHS podijeljena na 26 oblasti a jedino je BiH zadržala teritorijalnu cjelovitost zahvaljujući članu 135. Ustava poznatom kao "turski paragraf", što je bio rezultat mudrosti i principijelnosti naših tadašnjih političkih predstavnika. Preživjela je i neke od najjačih udara na njen historijski teritorijalni integritet kao što je bio period šestojanuarske diktature ili sporazum Cvetković-Maček o podjeli BiH i etničkom čišćenju Bošnjaka sa njene teritorije. Preživjela je BiH i Bošnjaci u njoj, posebno ističem pitanje Bošnjaka jer su oduvijek bili meta velikodržavnih hegemonističkih projekata naših susjeda, dakle, preživjeli smo i ekonomski genocid kada su u periodu od 1919-36. usvojena 32 pravna akta o preobrazbi vlasništva nad zemljom kojim su muslimani potpuno osiromašeni a zemlja je dodijeljena srpskim porodicama koje su doselile u BiH", kazao je Zvizdić.
Istakao je da je važno ponoviti neke činjenice, radi boljeg razumijevanja i prošlosti, i sadašnjosti a i budućnosti, da su prema posljednjem popisu zemljišnog posjeda i stanovništva po vjerskoj pripadnosti, koji je proveden 1910. godine u Austro-Ugarskoj, Bošnjaci-muslimani imali 91,1 posto, Srbi pravoslavci 6,0 posto, Hrvati katolici 2,6 posto i "ostali" 0,3 posto zemljišnog posjeda, da bi Bošnjacima u toku prve agrarne reforme 1918. i 1910. bilo oduzeto 1.290.000 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta koje je onda dodijeljeno 250.000 srpskih porodica doseljenika u BiH, dok su Bošnjaci bili prisiljeni da isele u Tursku, čime je znatno izmijenjena vlasnička i etnička struktura stanovništva.
"Preživjela je BiH i Bošnjaci u njoj i nekoliko talasa masovnih zločina i genocida, koji su u periodu 1941. i 1942. od strane četnika Draže Mihailovića a po uputama iz Memoranduma "Homogena Srbija" Stevana Moljevića izvršeni nad muslimanima-Bošnjacima u BiH, posebno i najmasovnije u Foči, Goraždu, Čajniču, Rogatici, Vlasenici itd., kada je u vrlo kratkom periodu u cilju stvaranja "Velike Srbije" ubijeno preko 20.000 nedužnih Bošnjaka civila, dok je u toku II svjetskog rata ubijeno, na genocidnoj osnovi, preko 100 hiljada Bošnjaka, odnosno oko 8,1 posto što je više od gubitaka bilo kojeg drugog naroda u tadašnjoj BiH", kazao je Zvizdić.
Kako je kazao, ipak su se, u vrtlogu takvih kataklizmičkih dešavanja, kroz pojavu Narodnooslobodilačkog pokreta pojavile progresivne ideje koje su bile utemeljene na zajedništvu kao višestoljetnom kodu BiH, da bi na i zasijedanju ZAVNOBIH-a, dakle, poslije 480 godina, usvajanjem Rezolucije koja nije bila samo politički nego i ustavni akt, obnovila svoju državnost, da bi se, u konačnici, građani BiH na Referendumu u martu 1992. godine opredijelili za samostalnost i nezavisnost Republike BiH što je krunisano međunarodnim priznanjem i prijemom u Ujedinjene nacije, ali i Platformom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine koja je objedinila bh patriote u cilju odbrane cjelovite i međunarodno priznate države BiH, što je rezultiralo Dejtonskim mirovnim sporazumom kojim je potvrđen državni kontinuitet naše domovine.
"Želim posebno naglasiti riječi “obnova državnosti”, jer državnost Bosne i Hercegovine nije nastala 1943. godine, već je tada vraćena. Državnost Bosne i Hercegovine je mnogo starija i seže sve do vremena srednjovjekovne banovine i kraljevine Bosne, odnosno do 29. avgusta 1189. godine kada je sačinjen najstariji sačuvani diplomatski dokument srednjovjekovne Bosne koji pokazuje njen državotvorni i međunarodni karakter, a to je Povelja Kulina bana", podcrtao je.
Zvizdić je istakao da u stvari, država Bosna je starija i od Hrvatske i od Srbije i ona je kao samostalna država postojala najduže od od svih balkanskih feudalnih država.
"Šta više, tkz. Teodosijeva linija uspostavljena na relaciji sjever-jug u 4. stoljeću, kojom je dakle, prije 1.600 godina, podijeljeno carstvo na Zapadno i Istočno, je obilazila Bosnu i sa istoka i sa zapada, čime je već tada bosanskom prostoru priznata svojevrsna politička, kulturološka i vjerska posebnost. Praktično sve navedene datume i događaje, možemo označiti kao međaše bosanske, odnosno bosansko-hercegovačke državnosti", kazao je Zvizdić.
Prema njegovim riječima, najčešća rečenica koja se citira sa Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a održanog 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu glasi: "Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska i hrvatska", čime je, na bazi formirane svijesti o zajedničkoj suverenosti, u tome trenutku i u takvim historijskim okolnostima reafirmiran stav da je BiH zajednička država tri autohtona naroda.
"Međutim, u tekstu Rezolucije ZAVNOBIH-a iz Mrkonjić Grada postoji po meni još važnija rečenica koja glasi: "Narodi Bosne i Hercegovine vijekovima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima. Vijekovima je tuđin van Bosne unosio sukobe i mržnju. Tu politiku mržnje i netrpeljivosti nastavile su u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji sve protivnarodne partije. U plamenu narodno-oslobodilačke borbe brišu se tragovi zlosrećne prošlosti i stvara se nerazrušivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine koji više neće dozvoliti da njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske i velikohrvatske reakcije oko podjele teritorija i vlasti", kazao je.
Podsjetio je da je posebno značajan i istup vijećnika Jakova Grgurića koji odražava jasnu svijest o kontinuitetu bosanske državnosti, kada kaže: "Uzmite istoriju pa možete vidjeti da je Bosna bila samostalna država. Prema tome moramo da onda sudimo da je nama lako stvoriti državno-pravni akt o o BiH. Državno-pravni temelji BiH su samo zakopani. A naša je dužnost da temelje otkopamo i da na tim temeljima gradimo našu federalnu jedinicu, našu državu BiH".
"Smatram važnim spomenuti i Deklaraciju o pravima građana BiH, donesenu na Drugom zasijedanju ZAVNOBIH-a u Sanskom Mostu, 1944. - dakle pet godina prije usvajanja Deklaracije Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima - koja je potvrdila kardinalno važnu činjenicu da je BiH kao multietnička država moguća. Zbog toga su odluke ZAVNOBIH-a izuzetno važne za historijski kontinuitet, politički individualitet, suverenitet i međunarodni subjektivitet BiH i još uvijek predstavljaju pouzdano uporište za društvenu i demokratsku tranziciju bosansko-hercegovačkog društva. Preduslov za to je, i mislim da se u vezi sa tim svi možemo složiti, odustajanje od nacionalističke unilateralnosti, etnocentrizma i hegemonizma", naglasio je Zvizdić.
Dodao je da, jedan od najvećih problema ne samo BiH nego i našeg regiona, osim višedecenijskih teritorijalnih pretenzija i osporavanja suvereniteta i političke neovisnosti, jeste neprihvatanje i neuvažavanje historijske činjenice o postojanju različitih etničkih identiteta i osobenosti njihovih kultura i tradicije što je i politički imperativ ali i velika prepreka procesu reintegracije i pomirenja i jedan od većih izazova za stabilnu budućnost i ukupan prosperitet.
"BiH je decentralizovana država, uvijek je, u modernoj historiji, to i bila, i to je ustvari njena prednost a ne njen nedostatak, jer ispravna regionalizacija, naravno, ne ova postojeća, odgovara biću Bosne, posebno sa aspekta njene privrede i ekonomije. Svaka ideja potpune centralizacije ili teritorijalno-administrativne izolacije ne odgovara BiH. Bosanskohercegovački patriotski orijentirani građani, ne žele unitarizaciju nego reintegraciju BiH kao moderne, demokratske, antifašističke i eropske države", istakao je Zvizdić.
Naglasio je da je Deyton donio mir i potvrdio historijski kontinuitet, teritorijalni integritet i državni suverenitet i to je njegova najveća vrijednost, ali ne i neophodne pretpostavke za uspješno funkcioniranje i društenu reintegraciju BiH, kao društva istinske pluralne demokratije, jednakosti građana i ravnopravnosti naroda.
"Neću naravno, govoriti o prednostima i manama Deytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, ali želim spomenuti da je, pored imena bh entiteta RS, najlošije rješenje to što BiH nije jedna izborna jedinica za Predstavnički dom i Dom naroda PSBiH, kao i za članove Predsjedništva, što predstavlja kontinuiranu frustraciju i izvor je diskriminacije koju je utvrdio Evropski sud za ljudska prava", kazao je.
Zvizdić je naglasio da je puno izazova i obaveza pred BiH, te da mi moramo, stručno, koordinirano i strateški dati odgovore na njih.
"Lično, EU i NATO integracije smatram najvažnijim vanjskopolitičkim ciljevima koji nemaju alternativu imajući u vidu geografski položaj BiH, kulturno naslijeđe, geopolitičku situaciju, i neophodnost stvaranja sigurnog, stabilnog i perspektivnog okruženja za sve građane BiH. Neki će kazati da se u politici uvijek moraju imati alternative. Bit će pokušaja izvana, kako onih direktnih, tako i onih indirektnih, odnosno hibridnih, da se Bosna i Hercegovina uvuče u neke druge saveze, kao što su Otvoreni Balkan, BRICS ili slično, ali ja mislim da su euroatlantske integracije bez alternative, jer to je svijet kojem mi pripadamo kako geografski, tako i politički i kulturološki", kazao je Zvizdić.
Istakao je da narodi koji žive u Bosni i Hercegovini su autohtoni evropski narodi.
"Mi nismo došli u Evropu, mi živimo u Evropi preko hiljadu godina i tako će i ostati. Ako pogledamo kartu Evrope jasno je da je BiH unutrašnje dvorište EU i da je naš jedini prirodni put - put ka Evropi. Uostalom, preko 70 posto našeg izvoza ide u zemlje EU, više od 20 posto u zemlje CEFTA-e, a samo par procenata u zemlje BRICSA", kazao je Zvizdić.
Kako je naglasio jasno je, naravno, da trebamo imati dobre odnose i sa istokom i sa zapadom - posebno u oblasti ekonomske, naučne i kulturne saradnje - uostalom uvijek smo bili most koji je spajao različite civilizacijske krugove i tako treba i ostati.
"Kapital ne poznaje granice, vjere ili nacije. Moramo i domaćim i stranim investitorima pružiti stabilnost i sigurnost kao osnovni preduslov ulaganja. Tako ćemo zadržati mlade ljude, ulagati u njihovo obrazovanje i time im osigurati bolju i svijetliju budućnost", kazao je.
Poručio je da u ideološkom smislu moramo zadržati prozapadne vrijednosti demokratije, slobode i ljudskih prava.
"I mislim da u BiH ne treba biti mjesta za antizapadni narativ, ne zato što je zapad savršen, jer svi dobro znamo da nije, već zato što niti jedan drugi narativ neće osigurati ono što treba ljudima u BiH, a to je mir, blagostanje i sigurnost. Moramo sačuvati naše prijatelje, kako na istoku, tako i na zapadu, jer historija nas uči da u ovakvom globaliziranom svijetu sami ne možete ništa postići. Morate imati partnerstva i savezništva i na tome ćemo kontinuirano raditi. Uostalom, svi smo svjedoci da su u posljednje dvije godine međunarodni položaj i ugled BiH znatno unaprijeđeni, da se čuje glas BiH u međunarodnim organizacijama i da su svi naši prijatelji u međunarodnoj zajednici redovno informisani o ključnim prioritetima BiH i fazama njihove realizacije", istakao je Zvizdić.
Podvukao je da snagu jedne države i društva ne čini samo vojna sila i jaka savezništva nego i kvalitetno obrazovanje, ulaganje u nauku, društvo znanja, društvo meritokratije i političko jedinstvo.
"Sasvim je prirodno da po pitanju političke ideologije budemo podijeljeni i heterogeni. Politički pluralizam je koristan za svako demokratsko društvo. Ali po pitanju zaštite državnosti Bosne i Hercegovine ne smije biti podjela i tu moramo biti jedinstveni", kazao je Zvizdić.
Na kraju je poručio da budućnost BiH, kao nesumnjive historijske, političke i kulturološke činjenice, vidi u daljem jačanju i izgradnji demokratske, multietničke, antifašističke, građanske, evropske, sekularne i naravno jedinstvene, stabilne i prosperitetne države.
"Svi znamo da je to težak put, pun vrlo ozbiljnih izazova i izuzetno zahtijevnih reformi koje će promijeniti višedecenijske matrice ponašanja, ali taj put koji vodi ka Briselu nema alternativu. Mi smo postavljeni na tračnice euroatlantskih integracija, punopravno članstvo će značiti dugoročni mir, stabilnost, razvoj i napredak, a kada će to biti zavisi u najećoj mjeri od nas. Na tom planu moramo raditi svi, ne samo vlade i parlamenti, nego i svi građani, jedinstveno i solidarno, kako bi bili sigurni da ćemo moći prevladati iskušenja budućih vremena", podcrtao je Zvizdić, saopćeno je iz Kabineta zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH Denisa Zvizdića.
Dodao je da je BiH postavljena na "tračnice" euroatlantskih integracija, te da će punopravno članstvo značiti dugoročni mir, stabilnost, razvoj i napredak.
Program akademije upotpunili su solisti i hor OMŠ “Avdo Smailović” Goražde.
