Institucija Predsjedništva BiH, u ovom trenutku raspolaže sa 39 službenih automobila. Samo u 2020. godini troškovi za održavanje tih vozila iznosili su 317.960 KM. Najviše novca utrošeno je na gorivo 126.697 KM, na popravak i održavanje vozila više od 100 hiljada maraka (102.477 KM), auto gume 30.764 KM i osiguranje vozila 28.339 KM.
Ured za reviziju institucija BiH utvrdila je da se 23 automobila koriste direktno za potrebe tri člana Predsjedništva BiH i zaposlene u njihovim kabinetima, a preostalih 16 za potrebe službenika, piše BN.
Međutim, prema propisanim pravilima, vozila koja koriste članovi Predsjedništva i glavni službenici su izuzeta od vođenja dnevne evidencije korištenja. To znači da se ni u jednom trenutku ne zna gdje, kada i u koje svrhe se koriste ti automobili.
„Provedenom revizijom smo konstatovali kako se za ukupno jedanaest vozila ne vodi dnevna evidencija o korištenju vozila. Za ova vozila su utrošena značajna financijska sredstva za troškove održavanja i goriva. S obzirom na navedeno, nismo se mogli uvjeriti u racionalno i namjensko korištenje navedenih vozila.“, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
Iz Transparency Internationala u BIH nisu iznenađeni navedenim. Kažu da je na ovaj način nastavljena praksa netrasparentnog korištenja javnih resursa, i to najčešće u privatne svrhe.
„Ono što naši službenici rade jeste da se često službena putovanja poklapaju sa nekim privatnim interesima. Imali smo dosta primjera gdje su i građani i novinari slikali i snimali službene automobila na crnogorskom primorju i hrvatskom primorju u jeku turističke sezone.“, kaže Damjan Ožegović.
Revizori su nedostatke utvrdili i po pitanju zapošljavanja za potrebe Predsjedništva BiH. Iako je na kraju 2020. godine u ovoj instituciji bilo zaposleno 112 radnika, novčana sredstva odobrena su za njih 146. Ta razlika se odnosi na zaposlene po osnovu ugovora o djelu. Za te potrebe u prošloj godini isplaćeno je 171.447 KM.
A nenamjensko trošenje sredstava pronađeno je u Uredu oficira za vezu s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju.
„Analizom troškova nastalih temeljem ugovora o djelu, nismo se mogli uvjeriti kako su troškovi za ugovore o djelu u Uredu broj 3 u ukupnom iznosu od 39.000 KM opravdani. Naime, jedna osoba je angažovana putem ugovora o djelu tokom cijele godine za mjesečnu naknadu u iznosu od 2.000 KM, a za poslove regionalnog političkog analitičara. Plaćanje se vršilo mjesečno u eurima putem inostrane doznake. Druga osoba je angažovana za mjesečnu naknadu od 1.250 KM, također cijelu godinu, a za poslove logistike u Uredu oficira za vezu“, saopšteno je u revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
Ugovor o djelu, često je paravan za zvanično zaposlenje u institucijama BiH, ističu predstavnici nevladinih organizacija.
„Određena lica se tako zapošljavanju čak i onda kada nisu potrebna. Zatim se raspisuju neki fiktivni konkursi na koje će biti primljeni upravo oni koji rade. Također, ono što je sporno da su ti ugovori o djelu najčešće se zaključuju za vrijeme izborne kampanje.“, pojašnjava predstavnik TI u BiH Damjan Ožegović.
U preporuci koja je upućena na adresu Predsjedništva BiH, revizori ističu da ovaj organ treba raditi na racionalizaciji izdataka po osnovu ugovora o djelu te provesti procedure zapošljavanja u skladu sa važećim propisima koji regulišu ovo područje, a sve u svrhu namjenskog trošenja sredstava.
