U Sarajevu je počeo sa radom 2. Kongres Demokratske fronte. 181 delegat usvojit će novi Statut Stranke, izabrati Predsjednika, Glavni i Nadzorni odbor, te usvojiti Programsku deklaraciju “Za građansku državu”.
Iz DF-a nije rečeno ko su kandidati za predsjednika stranke, pa je vjerovatno da će Željko Komšić nastaviti voditi Demokratsku frontu.
Komšić se zahvalio je delegatima Kongresa što su se odazvali uprkos pandemiji, navodeći da pored borbe protiv pandemije, jednakim intezitetom u državi traje i velika politička borba.
2Kongres održavamo u jedno vrlo izazovno vrijeme. Ne samo da se godinu i pol dana borimo sa ovim nesretnim virusom, već se nalazimo i u političkoj borbi. Borbi protiv onih koji Bosnu i Hercegovinu pokušavaju blokirati, napraviti nefunkcionalnom. Borbi protiv onih kojima je cilj podjela ljudi, a potom i podjela države. U takvim, vrlo zahtjevnim uslovima smo i radili kao organizacija proteklih godina. Politička situacija u kojoj se nalazimo, a koju nijednim svojim potezom nismo prouzrokovali, nas je natjerala i na neke teške odluke. Te odluke smo donosili hrabro. Ogromni pritisak i odgovornost smo nosili na našim leđima, iako smo mogli izabrati komfor kritičara bez odgovornosti. Ali smo izdržali, jer su nam namjere bile dobre", rekao je Komšić.
Osvrnuo se i na pozitivne i negativne aspekte u djelovanju DF-a te istaknuo kako stranka ne postoji da bi bila sama sebi svrha, već da im je stranka kuća u kojoj se okupljaju da se zajedno bore za ideje.
"I u ovoj stranci, u Demokratskoj fronti, neće biti mjesta za one koji stavljaju stranku i fotelju ispred države. A vidio sam i puno, previše, ljudi koji su tu bili isključivo radi vlastitog interesa, bez ikakve brige za ljude i državu. Prolazili su strankom brzo. Ulazili, tražili pozicije i zaposlenja, i napuštali kada to nisu dobili. Danas hoću da vam kažem vrlo jasno i direktno, takve stvari u Demokratskoj fronti se nikada više neće ponavljati. Za takve ljude i razmišljanja u našoj kući više nema mjesta", kazao je Komšić.
Posebno je naglasio kako su zaslužni što je depolitizirana institucija poput CIK-a, koja više nije pod kontrolom "Čovića i Dodika, ili bilo koje stranke".
"To je velika pobjeda u našoj borbi za poštene izbore. Pored toga danas smo bliže ulasku u NATO nego ikada ranije. A mnogi su nas nagovarali da odustanemo od te borbe, govorili nam da nije bitna. Bili smo, i još uvijek smo, na prvoj liniji odbrane od izbornog zakona koji bi ovu zemlju i ljude dodatno podijelio i dugoročno doveo u pitanje opstojnost Bosne i Hercegovine. Pisali smo kvalitetne zakone, insistirajući na provedbi 14 prioriteta koji nas vode u Evropsku uniju", rekao je Komšić.
Dodao je kako je primarna politička borba Demokratske fronte borba za građansku državu te da ona nije deklarativne prirode, oličena u frazama, nego aktivna dnevno- politička borba.
"Svi argumenti i sve presude evropskih i domaćih sudova su na našoj bosanskohercegovačkoj strani, i to je ono što najviše smeta političkim protivnicima ideje građanske države. Da nije tako i sa državom i s nama već davno bi bilo gotovo. Zato nikada nećemo odustati u insistiranju na provođenju tih presuda jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države", kazao je Komšić.
Naglasio je također kako neće odustati ni posustati u zalaganju za NATO put BiH i članstvo u NATO-u, prenijela je Služba za odnose s javnošću DF-a.
"Zato smo preuzeli odgovornost prihvatajući da na državom nivou na čelu ministarstva odbrane bude naš kadar. U tome smislu napravljeni su znatni pomaci. Ako i zanemarimo sad to da se u Predsjedništvu BiH godinu dana vodila borba oko usvajanja Programa reformi, ne možemo zanemariti napore koje učinio ministar Podžić u ispunjavanju obaveza iz Programa reformi i pored svih podmetanja i otežavajućih okolnosti sa kojima se susreće. Zbog toga smo kao stranka žrtvovali puno, međutim ako kroz koju godinu postanemo članica NATO-a, to će značiti da je vrijedilo i da nismo uzalud trpili orkestrirane napade zbog naših odluka koje su donošene prije svega u interesu države", naglasio je Komšić.
