Blizu 400 miliona ljudi u 45 gradova u Kini pod potpunim je ili djelomičnim zatvaranjem u sklopu stroge kineske politike nulte tolerancije koronavirusa.
Taj broj predstavljaju 40%, ili 7,2 milijardi dolara, godišnjeg bruto domaćeg proizvoda druge najveće svjetske ekomonije, prema podacima Nomura Holdingsa.
Analitičari zvone na uzbunu, ali kažu da ulagači ne procjenjuju ispravno koliko bi globalne ekonomske posljedice mogle biti ozbiljne zbog ovih dugotrajnih naredbi za izolaciju, prenosi CNN.
Globalno tržište
"Globalna tržišta možda još uvijek potcjenjuju utjecaj, jer je velika pažnja i dalje usmjerena na rusko-ukrajinski sukob i povećanje stope američkih federalnih rezervi", napisao je Lu Ting, Nomurin glavni ekonomist.
Najalarmantnije zvuči zatvaranje u Šangaju, gradu od 25 miliona ljudi i jednom od najvećih kineskih proizvodnih i izvoznih središta. Tamošnji karantin doveo je do nestašice hrane, nemogućnosti pristupa medicinskoj usluzi, pa čak i prijavljenih ubistava kućnih ljubimaca. Također su najveću luku na svijetu ostavili bez osoblja. Luka Šangaj, koja je 2021. obradila više od 20% kineskog teretnog prometa, u suštini je u zastoju.
Zalihe hrane zaglavljene u transportnim kontejnerima, bez pristupa hlađenju, trunu. Dolazni teret sada je zaglavljen na pomorskim terminalima u Šangaju prosječno osam dana prije nego što se odveze, što je povećanje od 75% od početka nedavnog „lockdowna“.
Avionske cargo kompanije otkazale su sve letove u i izvan grada, a više od 90% kamiona, koji održavaju uvozne i izvozne isporuke, trenutno je van pogona. Šangaj proizvodi 6% kineskog izvoza, a zatvaranje tvornica u gradu i oko njega dodatno potresa opskrbne lance. Tvornice dobavljača Sony i Apple u Šangaju i okolini ne rade.
Zaustavljena proizvodnja
Quanta, najveći svjetski ugovorni proizvođač prijenosnih računala i MacBooka, u potpunosti je zaustavio proizvodnju. Tvornica čini oko 20% Quantinog proizvodnog kapaciteta prijenosnih računala, a kompanija je prethodno procijenila da će ove godine isporučiti 72 miliona jedinica.
Tesla je zatvorio svoju tvornicu Shanghai Giga, koja je proizvodila blizu 2.000 električnih automobila dnevno. U petak je kinesko ministarstvo industrije i informacijske tehnologije u saopćenju objavilo da je poslalo radnu skupinu u Šangaj da radi na planu za nastavak proizvodnje kod 666 ključnih proizvođača u „zaključanom“ gradu.
Čelnici Tesle se nadaju da će im biti dopušteno da ponovno otvore vrata, čime bi bila okončana najduža pauza u radu tvornice od njenog otvaranja 2019. Proizvođač automobila je do sada izgubio više od 50.000 jedinica.
"Utjecaj na Kinu je velik, a utjecaji na globalnu privredu prilično su značajni", rekao je Michael Hirson, voditelj prakse Eurasia Group za Kinu i sjeveroistočnu Aziju.
"Mislim da nas čekaju ekonomski i društveni poremećaji barem sljedećih šest mjeseci."
Dugotrajni prekidi kineske proizvodnje i dostave mogli bi pomoći ubrzanju ključne inicijative administracije američkog predsjednika Joea Bidena usmjerene na smanjenje ovisnosti Sjedinjenih Američkih Država o kineskim proizvodima i lancima snabdijevanja.
Najgori scenarij
No, taj zadatak dolazi s ozbiljnim neposrednim ekonomskim posljedicama. U izvještaju objavljenom prošle sedmice, Svjetska trgovinska organizacija upozorila je da bi najgori scenarij, potaknut invazijom Rusije na Ukrajinu, mogao smanjiti dugoročni globalni BDP za 5%.
To je vrlo malo vjerovatno s obzirom na duboke finansijske veze između Kine i SAD.
"Ovo su još uvijek vrlo isprepletene ekonomije", rekao je Hirson. "Ta integracija nije nešto što će se lako poništiti jer bi to bilo nevjerojatno skupo za SAD i globalnu ekonomiju."
Ipak, američki ekonomski čelnici vjeruju da je razdvajanje već u toku.
Suosnivač Oaktreea, Howard Marks, napisao je krajem marta da se "klatno (zanjihalo) natrag prema lokalnom izvoru" i udaljilo od globalizacije.
Predsjednik Blackrocka Larry Fink ponovio je to mišljenje u pismu dioničarima kompanije.
“Ruska invazija na Ukrajinu”, napisao je, “donijela je kraj globalizaciji koju smo živjeli u posljednja tri desetljeća“.
U prošlosedmičnom govoru pred Atlantskim vijećem, ministrica finansija Janet Yellen rekla je da SAD pomno prate političke i ekonomske veze Kine s Rusijom.
Nacionalni interes
"U budućnosti će biti sve teže odvojiti ekonomska pitanja od šireg razmatranja nacionalnog interesa, uključujući nacionalnu sigurnost", rekla je ona.
Iako je dodala da se nada da se rascjep između Kine i SAD može izbjeći, "na stav svijeta prema Kini i njegovu spremnost da prihvati daljnju ekonomsku integraciju mogla bi utjecati reakcija Kine na naš poziv na odlučnu akciju protiv Rusije."
Trećina Kine u međuvremenu je zaglavljena u karantinu, a njena privreda pati.
Kineski odgovor na pandemiju vjerojatno će koštati najmanje 46 milijardi dolara izgubljene ekonomske proizvodnje mjesečno, ili 3,1 posto BDP-a, prema istraživanju kineskog univerziteta u Hong Kongu.
Analitičari više ne vjeruju da je kineski cilj za 2022. od 5,5% privrednog rasta, najmanje ambiciozan cilj zemlje u tri decenije, realističan.
Svjetska banka revidirala je svoje procjene kineskog privrednog rasta na 5 posto, ali je napomenula da bi, ako se restriktivna politika nastavi, taj rast mogao pasti na 4 posto.
Ekonomski teret dolaze u politički nesigurnom trenutku. Ove jeseni kineski predsjednik Xi Jinping podnijet će kandidaturu za treći mandate za čelnika države, prekinuvši tradiciju od maksimalno dva mandata.
