misterije

U srcu džungle pronađena ogromna misteriozna građevina koja bi mogla promijeniti naučne poglede

Foto: Pixabay

Jedna od najimpresivnijih i najzagonetnijih kultura u historiji bila je ona majanska. Pripadnici ovoga indijanskog naroda, nastanjenog na području Meksika, Gvatemale, Hondurasa i Belizea, bili su vrhunski matematičari, astronomi i graditelji.

Jedini u Srednjoj Americi koristili su pismo. Zgrade od vapnenca ukrašene skulpturama te monumentalne stepeničaste piramide nekoć su činile krajobraz njihovih radova. Kad su na to područje u šesnaestom stoljeću stigli španski konkvistadori, shvatili su da je ono što su htjeli osvojiti već prije njih osvojila džungla. Naime, već sredinom devetog stoljeća počinje strmoglavi pad nekad najmoćnije civilizacije svijeta, najvjerovatnije zbog dugačkog perioda suše koji je tada započeo.

Tužan kraj pripadnika majanske elite

Mnogi aspekti majanskog života dobro su istraženi, no o njihovim pogrebnim ritualima znalo se vrlo malo… Sve donedavno! Drevni hijeroglifi, pronađeni prije tri godine u grobnici pripadnika majanske elite u okolici grada El Palmara, znanstvenicima su otkrili mnoštvo detalja o njegovu turbulentnom životu ali i nelijepoj smrti, piše Povijest.hr.

Ovaj čovjek, ambasador po imenu Ajpach’ Waal, živio je prije otprilike 1.300 godina. Nakon niza uspješnih misija, 726. godine otputio se na zadatak koji je trebao biti kruna njegove karijere: sklapanje saveza između dviju majanskih dinastija, one u Copánu (današnji Honduras) i one u Calakmulu (današnji južni Meksiko). Waalovi diplomatski napori, otkrivaju hijeroglifi, nisu urodili plodom, nakon čega je izgubio ugled i pripadajuće boagtstvo. Na koncu je umro sam i zaboravljen od svih.

Foto: Screenshot/Youtube

Analiza njegovih posmrtnih ostataka pokazala je još nešto: nesretni čovjek bio je u poprilično otužnu zdravstvenom stanju u trenutku kad je napustio ovu dolinu suza. “U trenutku smrti, imao je između trideset pet i pedeset godina. Patio je od uznapredovalog artritisa, lomio goljenicu na dva mjesta i imao trule zube. U vrijeme dok je još bio moćan i imućan, dobio je implantante od žada i pirita na gornjem zubalu, no kasnije, kako su problemi s desnima i karijesima postajali sve gori, baš kao i čovjekove financijske prilike, donje zubalo prepušteno je propadanju”, ispričao je voditelj iskopavanja Kenichiro Tsukamoto. “Da je ostao bez svojih zemaljskih dobara, pokazuje i činjenica da je pokopan sa samo dva ukrašena glinena ćupa. Za čovjeka njegovog statusa, to je bio više nego skroman ukop”.

Najveća i najstarija građevina

Fasade majanskih palača i piramida, pokazala su iskopavanja, bile su bogato ukrašene skulpturama, dok su se u njihovoj unutrašnjosti kočile predivne freske. Pomoću laserskog radara poznatog pod akronimom LIDAR (eng. “Light Detection and Ranging” odnosno “svjetlosno zamjećivanje i klasifikacija”), arheolozi su 2020. na jugoistoku Meksika otkrili ostatke onoga za što vjeruju da je bila najveća i najstarija građevina ove drevne mezoameričke civilizacije. Za neupućene, riječ je o tehnici laserskog skeniranja zemljišta iz zraka, koja funkcionira na sljedeći način: stanoviti objekt se osvjetljuje laserom, nakon čega slijedi analiza reflektiranog svjetla.

Nakon otkrivanja goleme strukture pod bujnom vegetacijom džungle, započelo je iskopavanje. Na lokaciji Aguada Fénix, smještenoj u blizini granice s Guatemalom, arheološki tim otkrio je uzdignuti umjetni pravokutni plato dugačak oko kilometar i pol te širok preko četiri stotine metara, piše Povijest.hr. Radiokarbonska analiza otkrila je da ostaci nekoć impresivnog zdanja, najvećeg koje su Maje podigli, datiraju između 1000. i 800. godine prije Krista. Riječ je o najstarijoj majanskoj monumentalnoj građevini ikad otkrivenoj, a po svoj prilici se koristila za masovne obrede. Naime, na takvim velikim platoima moglo se okupiti puno više ljudi nego u piramidama, koje su bile rezervirane za privilegiranu manjinu.

Do ovog otkrića, naučnici su vjerovali kako su Maje svoje ceremonijalne centre počeli graditi nekoliko stoljeća kasnije, u tzv. srednjem predklasičnom razdoblju, odnosno kad su prešli na sjedilački način života. Aguada Fénix nije jedina lokacija koja se ne uklapa u ovo, čini se pogrešno uvjerenje. Primjerice, ceremonijalni kompleks Caibal datira iz 950. godine prije Krista, dakle iz perioda koji prethodi organiziranju društva pod centraliziranom vlašću.