Osim plemenitih ljudi, ono čime se Bosna i Hercegovina može pohvaliti su bogata baština i prirodne ljepote. Prepoznao je to i UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, koji je na listu Kulturne baštine svijeta uvrstio bh. bogatstvo.
Međutim, cijeni li i koliko Bosna i Hercegovina ono na čemu se temelji njena historija? Jajce, Vjetrenica, Sarajevska hagada, prašuma Janj i Zmijanjski vez - teme su o kojima je za Federalnu televiziju govorio šef ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum, prenosi Federalna.ba.
Prašuma Janj kod Šipova na zapadu Bosne i Hercegovine proglašena je prirodnim dobrom od svjetskog značaja, međutim, u suštini, obaveze države počinju tek nakon upisa na listu dobara, ističe Šešum.
Početak procesa
“Svi misle da je upis određenog dobra na Listu svjetske baštine kraj procesom. No, to je upravo početak jer, u suštini, država koja se upiše, u konkretnom slučaju Bosna i Hercegovina, sada treba početi ispunjavati sve ono za što se obavezala tobom procesa nominacije.
Najbitnije je da se zaštite te jedinstvene univerzalne vrijednosti zbog kojih je prašuma Janj dospjela na Listu svjetske baštine UNESCO-a.“
Da bi se jedno dobro predložilo na Listu svjetske baštine UNESCO-a ono mora biti minimalno godinu na takozvanoj tentativnoj listi, objašnjava Šešum.
"Dvije nominaciju su toku: Vjetrenica, gdje se do kraja ovoga mjeseca treba zvanično predati fajl, te slapovi na rijeci Uni u Martin-Brodu. Taj proces je praktično završen i treba se predati nominacija”, kaže Šešum.
Navodi da je nominacija Sarajeva te da je zbog toga procedura za ponovnu nominaciju komplikovanija jer se mora doći do ili nekih novih otkrića koja nisu poznata bila poznata kad je dobro bilo nominirano ili nekih drugih važnijih stvari koje će omogućiti novu nominaciju.
U slučaju jezgre grada Jajca, koja je 2008. godine nominirana za uvrštavanje na listu kulturne baštine UNESCO-a, kandidatura je povučena, jer je, smatra Šešum, zona koja je tada bila predložena za upis kao mješovito dobro - kulturno i prirodno bila velika.
“Prije nekoliko godina su otvoreni razgovor i sad opet imamo i razgovor s delegacijom Evropske unije u Bosni i Hercegovini da pokušamo nešto zajednički uraditi vezano za Jajce.
Mislimo da je ta odluka Bosne i Hercegovine iz 2008. da povuče nominaciju bila uredu. Da se išlo na komitet i da se dobila odluka da se Jajce ne upiše u tom trenutku, proces bi bio zablokiran. A sada se proces u suštini vratio na sami početak”, naglašava Šešum.
Saradnju entitetskih i državnih institucija Bosne i Hercegovine s UNESCO-om ocjenjuje jako dobrom. Ali, naglašava, uvijek se može bolje i više.
“Nadamo se da će tokom ove ili naredne godine doći barem jedan, ako ne i dva fajla iz BiH”, dodaje.
UNESCO-u je, kad je riječ o Bosni i Hercegovini, važna i nematerijalna baština. Šešum navodi da Bosna i Hercegovina ima ukupno četiri elementa upisana u registar nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a: zmijanjski vez, konjičko drvorezbarstvo, branje trave Ive na Ozrenu i kuprešku kosidbu.
Još dva elementa su u procesu evaluacije: uzgajanje konja lipicanera i nevesinjska olimpijada. Pripremljena je i nominacija sevdalinke. A iz Kiseljaka poručuju da žele da na listu zaštićenih nematerijalnih dobara Bosne i Hercegovine budu uvrštene i njihove nadaleko poznate pogačice.
Prvi korak
“Što se tiče kiseljačke pogačice, naravno da ima šanse. Oni trebaju napraviti prvi korak. A to je da se taj element upiše na Privremenu listu nematerijalne baštine BiH na kojoj su sada trenutno 34 elementa i to je nešto što je vrlo značajno”, poručuje Šešum.
Završena je i lista nematerijalne baštine Kantona Sarajevo. To je vrlo značajan korak, ocjenjuje.
“Međutim, ima jako puno elemenata širom Bosne i Hercegovine. Kultura se ne događa samo u velikim urbanim centrima. Nematerijalne kulturne baštine imamo jako puno u manjim sredinama u Bosni i Hercegovini i treba se fokusirati na to. Ulaganje u kulturu nije trošak nego se taj novac višestruko vraća”, zaključuje Šešum.
