Udruženje žrtava i svjedoka genocida, pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa i Žene Podrinja zahtijevaju da se 9. januar u entitetu Republika Srpska proglasi danom žalosti i da se tog dana oda počast žrtvama ubijenim u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Iz Udruženja podsjećaju da je Tribunal u Haagu pravosnažnim presudama jasno i nedvosmisleno utvrdio da je početkom 1992. godine, dok su trajali međunarodni pregovori kojima se pokušavalo riješiti pitanje statusa BiH, rukovodstvo bosanskih Srba provelo svoj tajni plan da teritorije koje su smatrali svojima odvoje od postojećih struktura SRBiH i stvore zasebnu državu bosanskih Srba.
Skupština takozvane srpske republike BiH, dodaje se u saopćenju, proglasila je 9. januara 1992. godine srpsku republiku BiH, koja će 12. augusta 1992. biti preimenovana u Republiku Srpsku, i „na toj osnovi do novembra 1995. godine postojao je zajednički plan da se činjenjem zločina, bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone sa teritorija na koje su bosanski Srbi polagali pravo“.
"Zajednički zločinački cilj je dijelilo više političko, vojno i policijsko rukovodstvo u Srbiji, SAO Krajini, SAO Slavoniji, Baranji, Zapadnom Sremu i Republici Srpskoj, sa ključnim članovima, između ostalih i koji su varirali ovisno o području i vremenu izvršenja zločina, a to su: Slobodan Milošević, Radmilo Bogdanović, Radovan Stojičić Badža, Mihalj Kertes, Milan Martić, Milan Babić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić i Željko Ražnatović Arkan", podsjećaju iz Udruženja.
S tim u vezi, traže od članova PIC-a, visokog predstavnika Christiana Schmidta, te predsjednika RS i predsjednika Narodne skupštine RS, da se 9. januar proglasi danom žalosti u RS i da se svakog 9. januara oda počast žrtvama zločinačkog poduhvata koji su između ostalog predvodili i prethodnici na funkcijama predsjednika RS i predsjednika NSRS, osuđeni ratni zločinci Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik.
