Ured za koordinaciju bošnjačkih vijeća, koji okuplja bošnjačka vijeća i organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i bošnjačke predstavnike u Konsultativnom vijeću zajednica Kosova, izražava zahvalnost Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija koja je na sjednici održanoj 23. maja 2024. godine usvojila Rezoluciju o sjećanju na genocid počinjen nad Bošnjacima u Srebrenici, 11. jula 1995. godine.
Posebnu zahvalnost izražavamo državama, njih 84, koje su glasale za Rezoluciju, te ćemo u narednom periodu sa vladinim i nevladinim organizacijama ovih država osnažiti saradnju kako bi Rezolucija zaživjela u praksi kroz različite programske i projektne aktivnosti.
Podsjećamo da su gotovo sve vlade 68 država koje su glasale „suzdržano“ jasno izkazale stav da je genocid izvršen u Srebrenici, ali i svjesni da se ovakvim načinom glasanja zastupao interes tih država u kontekstu aktuelnih geo-strateških i geo-političkih dešavanja u svijetu, te stoga ne treba odustajati od razgovora i susreta kako bi se društvima u tim državama objasnila suština donesene Rezolucije i njene dugoročne posljedice i učinci. Svakako, radi korektnosti a zbog pravila glasanja i odlučivanja u Generalnoj skupštini UN, treba znati da su države koje su glasale sudržano u konačnici ipak dale podršku usvajanju Rezolucije, jer da su glasale protiv, a što su mogle, Rezolucija ne bi bila usvojena.
Dužni smo prema sebi, prema bošnjačkim žrtvama genocida u Sigurnoj zoni UN Srebrenici i prema historijskom kontekstu izraziti duboko razočarenje prema 19 državnih vlada čiji su ambasadori u UN-u glasali protiv Rezolucije iako su, na isti način i pod istim okolnostima, bile upoznate sa nepobitnim dokazima, činjenicama i pravosnažnim presudama za zločin genocida.
Nužno je napomenuti da su pravosnažne presude za zločin genocida od strane UN sudova donesene na osnovu nepobitnih i relevantnih dokumenata, validnih činjenica, materijalnih dokaza, relevantnih svjedočenja, naučno i pravno verficiranih stručnih analiza, forenzičnih potvrđivanja i na koncu tijelima (a negdje i samo dijelovima skeletnih ostataka) 8372 žrtve genocida od kojih, nažalost, još uvijek veliki broj posmrtnih ostataka žrtava genocida nije pronađen. Pravosnažnim presudama ICTY-a presuđeni su najviši politički i vojni zvaničnici entiteta Republike Srpske, kao i pojedini zvaničnici iz tadašnjeg državnog vrha Srbije, a presudom Internacionalnog suda pravde u Hagu Srbija je, za sada jedina država na svijetu, presuđena po UN Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Srbija, njeno rukovodstvo i predsjednik Vučić, imala je priliku da podrškom Rezoluciji napravi jasnu distancu prema zločinačkoj i genocidnoj politici srbijanskog režima iz devedestih godina, međutim oni to nisu uradili, već su svojim postupcima radili sve da ne dođe do usvajanja Rezolucije. To se ne može drugačije objasniti sem da aktuelna srbijanska vlast (o)staje na strani onih koji su bili akteri velikodržavnog projekta i agresije na BiH, tokom koje je počinjen genocid.
Propaganda iz Srbije i entiteta RS iz BIH kojom žele predstaviti da neko srpski narod ovom Rezolucijom proglašava „genocidnim“ jeste sramna, podla i najstrašnija osmišljena fabricirana neistina sa kojom je suočena Srbija i srpski narod u državama regiona Zapadnog Balkana.
Imajući u vidu da se Srebrenica nalazi u sastavu entiteta RS u BIH smatramo nužnim zahtjevati od institucija BIH, OHR-a i PIC-a da odmah i bez odlaganja pruže svu neophodnu zaštitu Bošnjacima u Podrinju i hitno sankcioniraju politike koje negiraju genocid i slave presuđene ratne zločince.
Istovremeno želimo jasno istaći da je veliki broj organizacija civilnog društva, predstavnika političkih opozicionih stranaka, društvenih aktivista iz svih slojeva srbijanskog društva, odbranio civilizacijske vrijednosti, glasno i jasno zahtjevajući da i Srbija glasa za Rezoluciju, odbacujući nečasnu zločinačku politiku iz devedesetih godina kao tamnu mrlju svoje prošlosti, zatražio oproštaj od žrtava genocida i uputio jasnu poruku svijetu da zločinački srbijanski režim iz devedestih godina to nije uradio u ime srpskog naroda i srpske države, kako se to želi predstaviti od aktuelnih vlasti Srbije i entiteta RS.
Radi domaće i međunarodne javnosti želimo podcrtati da je genocid počinjen u Sigurnoj zoni UN-a Srebrenici jula 1995. godine počinjen ne samo nad Bošnjacima iz općine Srebrenica, već je počinjen nad Bošnjacima koji su se u julu 1995. godine zatekli na teritoriji Sigurne zone UN Srebrenica, a prethodno su protjerani iz općina Vlasenica, Bratunac, Zvornik, Milići, Han Pijesak itd (područje 14 podrinjskih općina), pa se sasvim precizno može reći da je genocid izvršen nad Bošnjacima Sigurne zone UN-a Srebrenica - genocid izvršen nad Bošnjacima sa područja Podrinja.
Usvojena Rezolucija nema pravni, koliko ima historijski i kulturološki karakter pa je stoga u tom kontekstu treba i posmatrati.
Aktivnosti bošnjačkih vijeća biće usmjerene ka memorijalizaciji sjećanja na žrtve genocida, posebno sa aspekta organiziranja različitih projektih aktivnosti i nužnim obrazovnim programima u školskim sistemima naših država. Posebne aktivnosti biće usmjerene na borbu protiv negatora genocida i onih koji glorificiraju ratne zločince koji su i najodgovorniji na počinjeni genocid.
Bošnjaci u svim država regiona, u kojima kao autohtoni narod žive, rade i djeluju, zajedno sa svojim sunarodnjacima u Bosni i Hercegovini, biće faktor stabilizacije, integracije i unapređenja zaštite ljudskih prava i sloboda svakoga građanina bez obzira kojoj nacionalnoj ili vjerskoj grupi pripadaju. Izgradnje država u kojima živimo trebaju biti utemeljene na bogatstvima u različitostima, a društva zajedničkih vrijednosti cilj kojim težimo. Usvojena Rezolucija jeste važan međunarodni dokument koji nas ohrabruje i podržava u našem cilju.
