Dok kijevske snage napreduju dalje u Rusiju nakon iznenadnog upada prošle sedmice, Ukrajinci koji žive u blizini granice promatraju s pomiješanim osjećajima: osjećaj pravde u kombinaciji sa strahom od onoga što bi moglo uslijediti.
"Ovo je posljedica dolaska (Rusa) u našu zemlju", rekla je Hanna Fedorkovska za CNN u evakuacijskom centru u Sumiju, gradu južno od granice.
“Mi smo ušli na njihovu teritoriju ne zato što smo htjeli, nego zato što su oni došli u naš dom i oduzeli nam miran život. Sada se moraju nositi s tim. Nadam se da neće biti uzalud i da ćemo dobiti mir.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u utorak da se snage Kijeva guraju dalje u Rusiju nakon što su preuzele stotine kvadratnih milja njene teritorije. Kijev je rekao da se njegove trupe šire na "tampon zonu" unutar Rusije, za koju kažu da će bolje zaštititi zajednice u sjevernoj Ukrajini.
Fedorkovska (21), došla je u centar za evakuaciju sa svojom 72-godišnjom bakom, koja je bila neutješna nakon što je napustila supruga i dom koji su dijelili 52 godine.
Masovne evakuacije
Dvije su žene bile među stotinama Ukrajinaca evakuiranih iz pograničnih područja posljednjih dana. Fedorkovska, studentica, rekla je da je njen 85-godišnji djed insistirao da ostane, govoreći joj: "Ti spasi svoju baku, a ja ću čuvati ono što posjedujemo."
Iznenadna protuofanziva donijela je prijeko potreban poticaj za ukrajinsku vojsku, ali je također ostavila neke Ukrajince, uključujući Fedorkovsku i njenu baku, zabrinutima šta će se dogoditi kada Rusija skupi dovoljno trupa na tom području da se odupru.
“Želim našim momcima puno sreće, jer ako ne zadrže (ruske) zemlje koje su sada zauzeli, mislim da će biti mnogo problema u Sumskoj oblasti. Mislim da će to biti drugi Mariupolj”, rekao je Sergej Zemljakov, bivši vojnik koji se borio u regiji istočnog Donbasa 2014. i 2015., za CNN u centru za evakuaciju.
Mariupolj, u regiji Donjecka, pao je pod rusku kontrolu 2022. nakon mjeseci opsade i bombardiranja, hiljada prijavljenih smrti i priča o užasu i gladovanju.
Nila Buhaiova, koja radi u Odjelu za socijalnu zaštitu u regionalnoj upravi Sumy, rekla je da je stotine ljudi prošlo kroz vrata centra posljednjih dana.
“Evakuacija se intenzivirala tokom prošle sedmice… kada je počelo granatiranje okruga Sumi, ljudi više nisu mogli ostati, pa su otišli. U petak je bilo 270 ljudi, u subotu 382, a u nedjelju 250”, rekla je.
Brojke su patuljaste u odnosu na evakuacije s ruske strane granice. Lokalni dužnosnici u regiji Kursk rekli su da je oko 180.000 ljudi tamo stavljeno pod nalog za evakuaciju, dok su hiljade drugih evakuirane iz susjednih ruskih regija.
Ali mnogim je Ukrajincima teško žaliti svoje susjede.
Baka i djed Fedorkovske ostali su u svojoj kući u Miropilliji nakon izbijanja rata 2022., iako je selo okruženo ruskom regijom Kursk s tri strane i često je napadnuto otkako je Moskva pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.
Ali područje je postalo preopasno sada kada je Ukrajina pokrenula svoj iznenadni upad.
“Nakon početka operacije Kursk, artiljerijski i minobacački napadi su prestali jer su ih naši dečki otjerali od granice. Ali napadi navođenim bombama i avionima su se pojačali. Sada nas ne mogu doseći artiljerijom, pa pucaju iz aviona”, rekla je Fedorkovska, objašnjavajući zašto se njezina baka na kraju odlučila evakuirati.
“Želimo da ljudi shvate kako je to živjeti pod stalnim granatiranjem, živjeti u mjestu gdje si živio cijeli život, mjestu u koje si uložio srce i dušu, gdje si odgajao svoju djecu, išao u školu… i to prisiljeni ste otići i preseliti se negdje drugdje jer je sada stalno granatiranje.”
Olena Lozko je računovođa iz ukrajinskog sela Velika Ribitsija, koje se nalazi oko 4 kilometra (2,5 milje) od ruske granice. I ona je otišla posljednjih dana usred sve intenzivnijih napada moskovskih snaga.
“Jako smo sretni što naši vojnici napadaju, ali smo jako uplašeni. Nemamo gdje i jako se bojimo ovih klizećih zračnih bombi”, rekla je. "Situacija se pogoršava."
Ruska navođena glisirajuća bomba FAB-1500 je oružje od 1,5 tona koje se gotovo pola sastoji od eksploziva. Dostavljaju ih borbeni avioni s udaljenosti od oko 60-70 kilometara, izvan dometa mnogih ukrajinskih protuzračnih obrana.
‘Vi napadate – i mi napadamo’
Ljudi dalje od prve linije ratišta nadaju se da bi Rusima omogućili da kušaju vlastiti lijek kako bi se sukob okončao.
“To je signal Rusiji da svaka akcija može izazvati reakciju. Vi napadate – i mi napadamo,” rekao je Borys Lomako, vlasnik kafića iz Kharkiva, drugog najvećeg ukrajinskog grada, koji je također blizu granice s Rusijom.
Rekao je za CNN kako vjeruje da će protuofenziva pomoći Harkovu – gradu koji je mjesecima bio pod stalnim granatiranjem – malo lakše disati.
“Životno mi je to što ćemo se boriti za našu granicu i činimo više od toga da samo guramo [Ruse] natrag na prvu crtu. Vi ulazite na naš teritorij, mi ulazimo na vaš. Psihološki je ovo promjena pozicije u ovom ratu”, rekao je.
Andrii Legin, 40-godišnji stanovnik glavnog grada Kijeva, rekao je da se boji odgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg je nazvao "ludim diktatorom".
“Rusija može odgovoriti na bilo koji način, počevši od potpuno bjesomučnog vojnog odgovora. Ili će se možda dogoditi nekakav pomak među ruskim narodom jer se rat preselio na ruski teritorij. Da vidimo kako će Rusi reagirati na ovo", rekao je.
Rekao je da je u jedno ipak siguran.
"Ne mislim da će biti od koristi ako mi Ukrajinci uživamo u tome", rekao je. "Ipak, ako je ovo jedini način da se pozove na mir, onda možda djeluje."
