Zbog nedostatka finansijske pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, Ukrajina bi mogla ostati bez novca u roku od nekoliko mjeseci, predviđaju ekonomisti i ukrajinski zvaničnici.
A u tom će slučaju Kijev morati poduzeti bolne ekonomske mjere kako bi se Ukrajina nastavila boriti protiv Rusije, a Vlada pritom mogla ispuniti socijalne obveze, prognoziraju neki od vodećih zapadnih medija kao što su Bloomberg, The Wall Street Journal i The New York Times.
U analizama The Wall Street Journala i Bloomberga navodi se da će ovogodišnji ukrajinski budžetski deficit biti veći od 40 milijardi dolara, što je nešto manje nego prošle godine.
Budžetski troškovi
Prema podacima Ministarstva finansija Ukrajine, koje citira WSJ, mjere koje su uvele ukrajinske vlasti pomoći će u pokrivanju budžetskih troškova do februara.
To uključuje povećanje poreza na dobit banaka s 18 na 50 posto, preraspodjelu dijela poreznih prihoda te povećanje obuia domaćeg zaduživanja. Međutim, zamjenica ukrajinskog ministra financija Olga Žikova istaknula je da ove mjere imaju ograničen učinak, prenosi Jutarnji list.
Zbog toga je ukrajinski premijer Denis Šmigal zatražio hitan sastanak s međunarodnim donatorima jer se Kijev suočio s "velikom neizvjesnošću" oko budžeta za 2024. godinu.
U pismu zapadnim saveznicima, on je upozorio da je Ukrajini potrebno brzo vanjsko finansiranje počevši od ovoga januara.
Šmigal je pojasnio da je riječ o "hitnim potrebama" - održavanju rada vlade, isplatama učiteljima i državnim službenicima, kao i isplatama pemnzija.
Wall Street Journal podsjeća da su SAD i Evropska unija obećale Ukrajincima milijarde dolara u obliku nove finansijske i vojne pomoći.
Planovi na čekanju
Međutim, ti planovi dosad nisu realizirani zbog neslaganja u Washingtonu i Bruxellesu.
Od invazije ruskih trupa, SAD i EU su dale oko 70 popsto finansijske pomoći koju je primila Ukrajina, navodi WSJ. Kijev je planirao primiti novu pomoć od svojih saveznika početkom 2024. godine.
Međutim, Kongres SAD-a još nije odobrio finansiranje Ukrajine sa 60 milijardi dolara zbog unutarnjih političkih nesuglasica.
Pored toga, Mađarska je blokirala odluku Evropske unije da Ukrajini dodijeli ekonomsku pomoć u iznosu od 50 milijardi eura.
Natalija Šapoval, voditeljica analitičkog centra Kijevske škole ekonomije, izjavila je za WSJ da će Ukrajina biti prisiljena tiskati novac.
No, takva odluka bi mogla ugroziti ekonomsku stabilnost i podršku zapadnih institucija, uključujući Međunarodni monetarni fond (MMF)
“S ekonomske tačke gledišta, štampanje novca je posljednja opcija. S političkog gledišta, to je mjera primarne potrebe. To je politički atraktivno jer je to jednostavno rješenje", objasnila je Šapoval.
Wall Street Journal podsjeća da SAD i njihovi partneri istražuju mogućnost korištenja dijela zamrznute ruske imovine, kojom bi se finansirala Ukrajina, ali ekonomisti procjenjuju da bi svi ti napori mogli potrajati godinama da urode plodom.
Bidenova inicijativa
I The New York Times je krajem decembra objavio da je administracija američkog predsjednika Joea Bidena započela hitne pregovore sa saveznicima oko korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini.
Washington vrši pritisak na zemlje G7, ali one se moraju dogovoriti o velikom broju kontroverznih pitanja, na primjer, hoće li Kijev taj novac dobiti direktno i u koje će svrhe biti iskorišten, za pomoć privredi ili vojnu podršku?
Nakon izbijanja rata u Ukrajini, zapadne zemlje zamrznule su približno polovinu zlatnih i deviznih rezervi Banke Rusije - oko 300 milijardi dolara. Većina tih fondova nalazi se u Evropi.
