Velika prepreka klimatske konferencije je spor oko postupnog ukidanja fosilnih goriva - ovo će odlučiti hoće li COP28 u Dubaiju biti uspješan ili ne. Ali zemlje su već odlučile da ukinu potpuno drugačije klimatske ubice.
Vijest je jednom izazvala velike talase: Irsko ministarstvo poljoprivrede je u internim dokumentima predložilo da se hiljade krava ubiju kako bi se smanjila emisija metana. Prijedlog je brzo odbijen, ali se uloga metana (CH4) ponovo pojavila tokom Svjetske klimatske konferencije u Dubaiju: prošle subote su SAD odobrile nove standarde za smanjenje emisije metana.
Može li svijet učiniti nešto po pitanju klimatske krize? Barem želi da pokuša. Desetine hiljada predstavnika iz politike, nauke i biznisa okupit će se na Svjetskoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju od 30. novembra do 12. decembra. Ovdje se trebaju donijeti glavne klimatske odluke za naredne decenije.
Kao što pokazuje irski primjer, rasprava o metanu nije se pojavila prvi put: godinama se vodi debata o smanjenju emisija, posebno u poljoprivredi, dijelom zbog toga što stočarska industrija doprinosi oko 30 posto globalnoj emisiji metana. Kako bi se to smanjilo, naučni savjetodavni odbor, naprimjer, preporučuje jesti manje mesa - ali to bi imalo posljedice i na farmere, klaonice i mesare, koji bi tada ostvarili manju prodaju. Uzgoj stočne hrane i njena prerada također su povezani s emisijom metana. Poljoprivredne organizacije se opiru propisima EU koji imaju za cilj da ih smanje i umjesto toga ukazuju na tehnološka rješenja poput prilagođene ishrane.
Odgovorni za gotovo polovinu globalnih emisija metana
Sporazum o metanu koji je najavljen u subotu nije nov. Globalno obećanje o metanu bilo bi usvojeno već 2021. na klimatskoj konferenciji u Glasgowu, s ukupno 150 od 197 zemalja koje će se pridružiti na trenutnoj konferenciji u Dubaiju. Oni su odgovorni za gotovo polovinu globalnih emisija metana.
Metanska alijansa želi smanjiti emisije za najmanje 30 posto do 2030. godine. Ovo je ambiciozno - i važno. Zato što je plin jedan od najvećih klimatskih ubica od svih.
Osim poljoprivrede, najviše metana emituju energetika i industrija otpada. To bježi prvenstveno prilikom vađenja prirodnog plina, uglja i nafte. Takođe se stvara na deponijama.
U atmosferi, koncentracija plina raste brže od koncentracije CO2 i stoga više doprinosi efektu staklene bašte. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, koncentracija metana u našoj atmosferi je dva i po puta veća od predindustrijskog prosjeka.
Na kraju krajeva: Za razliku od CO2, metan ostaje u atmosferi “samo” nekoliko decenija, a ne stoljećima.
Međutim, kraći poluživot metana ostaje mala utjeha: kako globalno zagrijavanje trenutno napreduje, ostalo je samo nekoliko godina dok svijet ne pređe granicu od 1,5 stepeni. Članice Metanskog pakta to vide i na ovaj način: bez odlučnih mjera i ograničenja emisija, one će se povećati na globalnom nivou do 13 posto. Ako se ciljevi ostvare, globalno zagrijavanje bi moglo biti smanjeno do 0,2 stepena do 2050. godine.
Ovo bi trebalo da bude omogućeno popravkama takozvanih curenja metana: to su curenja koja se obično dešavaju tokom proizvodnje prirodnog gasa. Turkmenistan, koji je imao jedno od najvećih takvih curenja, također se pridružio sporazumu. Zaustavljanje ovih curenja dalo bi važan doprinos poboljšanju balansa metana, navodi se.
Mišljenja o ovome se razlikuju. Prema riječima saveznog kancelara Olafa Scholza, emisije, posebno iz energetske industrije, mogle bi se smanjiti brzo i jeftino. Drugi učesnici kažu: Dogovor je neophodan za uspješnu konferenciju o klimi.
Ovaj potez je podržan na političkoj strani. Njemačka savezna vlada također upozorava na posljedice metana, a šef američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) Michael Regan čak je to nazvao jednom od "najkritičnijih" mjera protiv klimatskih promjena. Prema riječima Johna Kerryja, koji u ime SAD vodi pregovore u Dubaiju, uloga metana je do sada bila zanemarena, a fokus je bio previše na emisiji CO2.
Od srijede uveče, 150 država je obećalo oko 1,2 milijarde dolara za mjere. Ovo nije mnogo komplikovano: sateliti sada lociraju tačno gdje curi metan kako bi ih začepili. UN imaju svoj sistem upozorenja za ovo, a Evropska svemirska agencija (ESA) također vodi uslugu upozorenja. Tehnička rješenja su dostupna i relativno nekomplicirana.
EU je već sredinom novembra usvojila sopstveni plan: Ovim se planira pooštravanje pravila o emisijama za industriju sa jasnim rokom. Osim toga, na mnogim mjestima bi trebalo zabraniti spaljivanje metana. Njemačka je smanjila vlastite emisije za 66 posto u posljednjih 30 godina.
Ali najveći igrač se nije ni pridružio dogovoru: 2022. godine 55,7 miliona tona metana otišlo je u Kinu. Od klimatske konferencije u Glazgovu, Narodna Republika je obećala da će ovo smanjiti - za sada bezuspešno . Akcioni plan koji je objavljen nakon dugog čekanja i koji je imao za cilj da formuliše konkretne ciljeve i mere, takođe nije ispunio očekivanja. Upitno je hoće li se Kina pridružiti dogovoru o metanu - jer najveća curenja dolaze iz rudnika uglja koji, prema IEA, osiguravaju najmanje polovinu snabdijevanja energijom.
Od zemalja učesnica, Australija je do sada bila jedina zemlja koja je uspjela smanjiti svoje emisije metana, a za SAD, koje predvode napore, one su se čak i povećale. Za sada još nedostaje konkretnih planova i podataka za procjenu implementacije. U SAD-u bi republikanci koji su prijateljski nastrojeni prema industriji fosilnih goriva morali pristati da oslobode milione za finansiranje.
Veliki korak
Ali kao rezultat dogovora, iz industrije su se pojavile dvije inicijative koje stvaraju povjerenje:
Koalicija od 50 naftnih i gasnih kompanija okupila se i obećala da će smanjiti svoje emisije metana za 80 do 90 posto do kraja decenije. S obzirom na to da se emisije metana iz energetskog sektora približavaju 135 miliona tona, ovo bi bio veliki korak ka smanjenju metana. Među učesnicima su nacionalna naftna kompanija Arapskih Emirata Adnoc, ExxonMobil i BP.
Šest najvećih međunarodnih mljekarskih kompanija složilo se da izvještavaju o svojim emisijama metana od januara i da preduzmu konkretne mjere do kraja 2024. godine. Potpisnici su Danone i Nestlé. Emisije iz poljoprivrede čine oko 30 posto emisija metana koje je napravio čovjek.
Stručnjaci, s druge strane, kažu: Ciljevi dogovora nisu dovoljni. Kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni, sve emisije bi morale biti smanjene za 34 posto do 2030. godine. Ali bez podrške zemalja poput Kine i Indije, koje su, uz inicijatora SAD, među najvećim emiterima, ovaj ambiciozni cilj će biti teško ostvariv.
