Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, smješten u impozantnoj zgradi na Marijin Dvoru, predstavlja jedan od najvažnijih kulturnih simbola zemlje.
Otvoren 1913. godine, ovaj kompleks je rezultat ambicioznog arhitektonskog projekta Karla Paržika i sve do danas čuva brojne neprocjenjive eksponate, među kojima se izdvaja i čuvena Sarajevska Hagada.
Arhitekt Karlo Paržik uradio je projekt za zgradu koja se sastoji od četiri zasebna paviljona, međusobno povezana terasama, s unutrašnjim atrijem, gdje je smješten botanički vrt.
Posebnost kompleksa
Zgrada, odnosno kompleks Muzeja je rađen u neorenesansnom stilu.
Zanimljivo je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi namjenski građena za muzejsku svrhu.
Gradnja je počela 1909., a završena je 1913. godine. U Muzeju su do danas sačuvani originali i varijante tih projekata.
Prvobitni projekat je bio poprilično veliki pa je tadašnja (austrougarska) vlast imala određene finansijske probleme te se projekat reducirao do određene mjere koja je onda krenula u realizaciju, govori za Raport direktor Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić.
Četiri zgrade Muzeja
"Zemaljski muzej BiH nije jedan objekat kako se vidi sa glavne ulice, radi se o četiri zgrade: Dvije velike - odjeljenja za arheologiju i prirodne nauke, i dvije manje - odjeljenje za etnologiju i Biblioteka Zemaljskog muzeja.
Sve zgrade imaju prizemlje i spratove, a svi paviljoni imaju i podrumske prostorije koje danas služe kao depoi za smještaj materijala.
Između objekata su zelene površine koje su organizovane u botanički vrt: Centralni botanički vrt (između objekata) i Južni botanički vrt (između prostora Muzeja i Vilsonovog šetališta)."
Sijarić napominje da je prvobitnim planom i projektom zgrade, ulaz u Muzej predviđen sa južne strane, odnosno iz Vilsonovog šetališta.
'Ne postoji ništa približno u BiH'
"To nikada nije realizovano u punoj mjeri jer je nakon otvaranja Muzeja (1913. godine) počeo i Prvi svjetski rat i više nikome nije bilo do ulaganja u Muzeje. Ali ono što smo mi tada dobili je prvi namjenski ozbiljan muzejski prostor na području bivše Jugoslavije, dakle prvi objekat koji je izgrađen sa jasnom namjerom da bude muzejski prostor."
Četiri velika objekta Muzeja imaju ogromnu radnu površinu: ispod zemlje, krovne površine, ogromne staklene površine - prozori, svjetlarnici na krovovima…
"To je zaista jedna vrlo ozbiljna institucija, ni približno ništa takvo nemamo u BiH", ističe Sijarić.
Što se tiče enterijera, nisu sve sale Muzeja identične. Neke su prostorije ukrašene freskama, neke imaju samo gole zidove.
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
default
"Očigledno je da se prilikom izgradnje nije stiglo sve dovesti do kompletne izvedbe", kaže nam direktor ove značajne kulturne institucije.
Jedinstven prostor u regionu
Najreprezentativniji prostor u Muzeju je sala u kojoj je smještena stalna postavka "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba". Ona se proteže na cijelom istočnom dijelu Paviljona: Odjeljenja za arheologiju na dva sprata. Njene plafonske površine su ukrašene freskom slikarstvom.
To je jedini slučaj u Muzeju, u ostalim prostorima je ukrašeno slikarstvom određenih frizova, međutim ne i cjeline kao u ovom prostoru stalne postavke.
"Ovakav prostor nema ni Ljubljana, ni Zagreb, ni Beograd. Najbliži takav prostor je možda u Beču", ističe Sijarić.
Muzej ima puno projekata za budućnost, a uglavnom se tiču infrastrukturnih radova, kazao nam je direktor Muzeja Mirsad Sijarić.
Jedan od najvažnijih svjetskih muzeja
Sijarić ističe kako je Zemaljski muzej ne samo ključni kulturni centar, već i jedan od najvažnijih svjetskih muzeja po svojoj zbirci, koja obuhvata period od prahistorije do savremenog doba.
Zgrada Zemaljskog muzeja, projektovana za tu namjenu, u fizičkom smislu organizacije i prostora, odgovara potrebama Muzeja. Međutim, potrebno je napraviti određene uslove unutar samog prostora, a to podrazumijeva stalnu temperaturu i kontrolu vlažnosti.
Muzej ima oko tri miliona predmeta, to je ozbiljna institucija, sami objekti odgovaraju svrsi, međutim u njih je potrebno stalno ulagati, napominje Sijarić.
"Morate imati osnovne stvari, krov koji ne prokišnjava, prozori koji savršeno dihtuju, riješen sistem grijanja, rasvjete, itd. Nizašta od toga u proteklim decenijama Muzej ne dobija novac od nadležnih institucija, bilo kojeg nivoa vlasti", ističe.
Projekti rekonstrukcije
Na Muzeju su proteklih godina izvršene rekonstrukcije krovnih površina, staklenih, stolarije, itd., a 90% novca za te namjene je došlo iz drugih država (Švedska, SAD, Italija, Francuska…), naglašava Sijarić.
Najpoznatiji i najvrijedniji eksponat u kolekciji Muzeja je čuvena Sarajevska Hagada, koju su sa sobom iz Španije u Sarajevo donijeli Jevreji Sefardi.
"Ona je globalno poznata i kada bi se nešto pokušavalo izraziti u novcu, vjerovatno bi to bio i najskuplji predmet koji bi postigao neku cijenu. Sigurno u velikom broju miliona.
Bogatstvo historije BiH
Ističe da se tu nalazi cijeli niz bitnih stvari za historiju naše zemlje.
"Imamo nalaze od Bobovca i Kraljeve Sutjeske, zatim dio originalnog plašta posljednjeg srednjovjekovnog bosanskog kralja Tvrtka na kojem se nalazi njegov grb. Po meni je to najvažniji eksponat.
Osim toga, imamo fosile stare po 200-300 miliona godina sa ovih prostora, a koji reprezentuju jedan čitav svijet koji više ne postoji - kada je ovo sve bilo pod vodom. Imamo fosil repa ajkule koja je nađena u blizini Muzeja, na Trebeviću.
To su sve ozbiljne stvari i svako iz svoje perspektive može izabrati njemu najvrijedniji predmet. To i jeste ljepota Muzeja", ističe direktor ove ustanove.
Rekordna godina po posjećenosti
Dodaje da 90% posjetitelja dolazi da vidi Muzej jer znaju da će u njemu vidjeti najmanje 20-ak različitih izložbi.
Što se tiče zainteresovanosti naših građana i turista za historiju BiH, kaže da uvijek može bolje, ali i da se nemaju razloga žaliti.
"Mislim da je ovo bila rekordna godina za Muzej po broju posjeta. Taj broj raste jer i Sarajevo postaje sve zanimljivija turistička destinacija gdje je automatski veći broj posjetitelja.
Posebno nam je drago što imamo posjetitelje tokom cijele godine, a ne samo tokom turističke sezone. Dolaze nam djeca svih uzrasta što nam je posebno drago, dobro sarađujemo i sa fakultetima…
Ukupno, otprilike, na godišnjem nivou imamo oko 100 hiljada posjetilaca", kaže u razgovoru za Raport direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.
'Najvrijednija kuća'
Za kraj, građanima i svim potencijalnim posjetiteljima poručuje:
"Zemaljski Muzej je najvrjednija kuća koju Bosna i Hercegovina ima. Mi smo se potrudili da ko god dođe u Muzej ima šta da vidi i provede ugodno vrijeme.
Niko ne može izdržati da obiđe sve što Muzej nudi u jednom danu i da tome posveti punu pažnju zato što je tih prostora jako mnogo. Mislim da je ulaganje u jednu ulaznicu ili dvije za Muzej jako dobra investicija."
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenik Bosne i Hercegovine donijela je 31. jula 2018. godine odluku da se muzej proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
