Kad su plaće u pitanju, Hrvatska će se prelaskom na euro 2023. i u tom segmentu realno mjeriti s članicama eurozone.
Premda se u većini zemalja Evropske unije osobni dohoci izražavaju u bruto iznosima, Eurostat "barata" i prosječnim neto plaćama, što jasno odražava sliku o visini životnog standarda u pojedinim državama, piše "Slobodna Dalmacija".
- Podaci o neto plaćama u EU u 2021., zorno ilustriraju nejednakosti među državama po kriteriju dohotka i to pravcem od sjeverozapada kontinenta prema jugoistoku.
Prosječan građanin Hrvatske na godišnjem nivou lani je zarađivao ukupno 13.531,78 eura, odnosno 1.127,64 eura mjesečno - kaže privatni konzultant Ivica Žuro.
Podsjetimo, medijalna plaća u Hrvatskoj je oko 800 eura, a prima je oko 760 hiljada građana. Minimalna potrošačka košarica za kućanstvo iznosi 1.040 eura, a ona koja bi prema analizi Nezavisnih hrvatskih sindikata bila dostojna življenja bila bi oko 1.500 eura.
To znači da našim kućanstvima nedostaje jedna trećina prihoda, a da bi to namirili građani se najčešće zadužuju na mjesečnoj bazi "bildajući" minuse na svojim računima.
Eurostatovi podaci govore da čak 18,3 posto od ukupnih troškova domaćinstva, prosječnoj hrvatskoj obitelji ode na hranu.
U tom smislu najviše troše Rumuni, kojima 23,1 posto ukupnih troškova otpada na iste potrebe, slijede ih Litvanija, Estonija i Bugarska, a Hrvatska je na petom mjestu. S druge strane, prosječno domaćinstvo u Irskoj samo 8,6 ukupnih rashoda odvoji za jelo i piće.
Hrvati tek za nijansu imaju bolji životni standard od stanovnika Rumunije koji mjesečno uprihoduju 1.124,37 eura, te malo gori od Mađara koji mogu računati na prosječnih 1.164,23 eura.
- U EU je od Hrvatske po ovom pokazatelju gora Bugarska gdje se prosječno zarađuje 928,05 eura, Slovačka sa 955,49 eura te Latvija sa 744.32 eura - kaže Žuro.
