Aarhus centar BiH, organizacija posvećena zaštiti ljudskih prava u oblasti okoliša, izražava ozbiljnu zabrinutost zbog najavljenog projekta izgradnje pogona za proizvodnju magnezija u općini Kupres.
Projekt investitora "BH Magnezij & Minerali", čiji je vlasnik njemačka kompanija "Magnesium For Europe", uključuje korištenje dolomita kao sirovine za proizvodnju magnezija.
Ovaj projekt, koji se planira na lokaciji Osmanlije, mogao bi imati ozbiljne negativne ekološke, društvene i ekonomske posljedice za lokalnu zajednicu i okoliš.
"Izražavamo zabrinutost zbog potencijala ovog projekta da izazove trajnu ekološku štetu. Proizvodnja magnezija, koja uključuje teške hemijske procese, može uzrokovati značajnu zagađenost zraka, tla i voda. U opasnosti su ne samo prirodni resursi Kupresa, već i lokalna flora i fauna, koja je već sada ugrožena. Kao što je već naglašeno u komentarima stručnjaka, predviđene aktivnosti u okviru ovog projekta imaju potencijal da naruše ekosistem i ugroze životne uvjete stanovništva, koji se već suočavaju s problemima zbog klimatskih promjena i nepovoljnih ekoloških uvjeta", saopćeno je iz Aarhus centra BiH.
Osim ekoloških, prisutne su ozbiljne nesuglasice u vezi s planiranim projektom i strategijom prostornog razvoja općine Kupres. U skladu s Prostornim planom općine Kupres, ekonomske djelatnosti koje se predviđaju za ovu regiju uključuju poljoprivredu, turizam i prerađivačku industriju, dok je hemijska industrija isključena.
Iz Aarhus centra BiH poručuju da pokretanje hemijskog kompleksa za proizvodnju magnezija nije u skladu s tim razvojnim smjernicama i može ugroziti dugoročne ciljeve općine, uključujući inicijative za proglašenje Kupresa ekološkim područjem.
Uzimajući u obzir iskustva drugih projekta u svijetu, a koji su bili usmjereni na eksploataciju ove vrste, vidne su posljedice njihove realizacije na okoliš. To znači da postoji realna bojazan da i u Kupresu može doći do značajnog porasta zagađenja i smanjenja kvaliteta života stanovnika, što bi potencijalno moglo rezultirati masovnim egzodusom, padom cijena nekretnina i smanjenjem atraktivnosti regije za turizam i poljoprivredu.
Aarhus centar poziva nadležne vlasti da ozbiljno razmotre sve potencijalne negativne posljedice ovog projekta prije nego što se donesu konačne odluke, te poziva na transparentnost u procesu donošenja odluka i osiguravanje adekvatnog učešća lokalne zajednice u svim fazama izgradnje i operativnog rada ovog pogona.
"Ovaj projekt mora biti pažljivo ocijenjen kroz sveobuhvatan ekološki, ekonomski i društveni okvir, kako bi se osigurao održivi razvoj Kupresa, a ne njegov ekološki kolaps. Nismo stekli dojam da su se dosadašnje aktivnosti odvijale transparentno i u duhu pozitivnih zakonskih propisa", navode iz Centra.
Mještani postavljaju brojna pitanja na koja nisu dobila konkretan odgovor, kao što je odgovor o pribavljanju prava služnosti zemljištem na kome bi se vršila geološka istraživanja velikih razmjera u površini od 47,5 ha.
Aarhus centar u BiH postavlja pitanja "čije je vlasništvo nad predmetnim zemljištem i sa kim je sačinjen Ugovor o pravu služnosti. Ako je to državno zemljište, onda je vlasnik država BiH. U pitanju je pretežno šumsko zemljište za koje je potrebno izvršiti prenamjenu. Ko je izdao odobrenje o sječi drvnih sortimenata na istražnom prostoru"?
"Ovo su brojna, vrlo konkretna pitanja, koja su građani postavljali rukovodstvu Općine, a dobili su samo odgovor od bivšeg načelnika kako se radi o dobrom razvojnom projektu, a za kojeg Općina nije izdala nikakav dokumenat", stoji u saopćenju.
Aarhuska konvencija, a koju je BiH ratificirala, jasno propisuje da mještani koji su direktno pogođeni određenim projektom, kao i “javnost koju se predmet tiče” su ključni u procesu donošenja odluka, a njihovi komentari se moraju uzeti “uz dužni obzir.”
