Obnovljeno rusko zveckanje oružjem prema Ukrajini i kretanje njenih trupa kroz Bjelorusijuznemirili su njene baltičke susjede.
Na rubu Daugavpilsa, latvijskog grada blizu ruske i bjeloruske granice, major Aivars Dringis obilazi vojni kamp za obuku koji nadgleda, pazeći da su ceste čiste nakon nedavnog snijega. Za sada je mirno, ali od 1. februara najnovija grupa novaka koji će se pridružiti dobrovoljnoj Nacionalnoj gardi Latvije bit će ovdje na trosedmičnom kampu za obuku kako bi naučili osnove ratovanja, piše Politico.
Dom će im biti dva dugačka šatora na čistini.
"Ovi dečki će biti potpuno neiskusni, tako da će im sve ovo biti novo", rekao je Dringis, stružući led s unutrašnjeg zida jednog od šatora. Temperature su ove sedmice pale znatno ispod nule i snježne navale su bile uobičajene, ali šatori imaju struju i grijače.
"Uključit ćemo grijanje na vrijeme - ne želimo ih uplašiti", dobacio je.
Kamp – Meža Mackeviči – posljednjih je mjeseci preuređen novim stubištem i podom u novodovršenom administrativnom centru. U planu su nove streljane, ceste i most.
Slične nadogradnje su u pripremi na raznim područjima za obuku na istoku Latvije, a Nacionalna garda ima za cilj porasti s oko 8.300 sadašnjih pripadnika na oko 12.000. Latvijski predsjednik Egils Levits pozvao je u srijedu svoje sugrađane da se pridruže kako bi "jačali zajedničku sigurnost Latvije, Evrope i NATO-a".
Ministar obrane Artis Pabriks rekao je u intervjuu kako planira predložiti povećanje potrošnje za odbranu na 2,5 posto ekonomske proizvodnje sa sadašnjih 2,3 posto za financiranje takvih planova, kao i drugih nadogradnji, poput bolje nacionalne protuzračne odbrane.
Ali sa 100.000 ruskih vojnika koji se sada gomilaju na ukrajinskim granicama i više njih koji se kreću kroz Bjelorusiju, sve je veća nervoza diljem Baltika da takva planirana poboljšanja neće biti dovoljna. Razmještaj u Bjelorusiji izaziva posebnu zabrinutost jer bi bili u dobroj poziciji za napad na glavni grad Ukrajine, Kijev, ali to također doprinosi slutnji na Baltiku.
Latvija je, kao i njezini baltički susjedi Litva i Estonija, članica zapadnog odbrambenog saveza NATO-a, a Pabriks je pozvao jače kolege članice — posebice Veliku Britaniju i SAD — da pošalju više vojnika i opreme u njegovu zemlju kako bi joj pomogli odvratiti Rusiju.
Više vojnika i bolja oprema za praćenje u blizini granice mogli bi pomoći Latviji u rješavanju jednog od čudnijih potencijalnih izazova upada na granicu: prepoznati da se to dogodilo. Ruska invazija na Ukrajinu započela je dolaskom maskiranih vojnika bez obilježja koji su odmah dobili nadimak "mali zeleni ljudi".
NATO ima četiri multinacionalne borbene grupe veličine bataljona u Estoniji, Latviji, Litvi i Poljskoj, koje djeluju na rotacijskoj osnovi. "Zahvalni smo na onome što su do sada radili, ali znajući da će se ovakva situacija nastaviti iu budućnosti, jednostavno moramo biti u boljoj pripravnosti i opremljeniji", rekao je Pabriks.
Doista, zvona za uzbunu zvone u glavnim gradovima diljem regije Baltičkog mora. Estonska premijerka Kaja Kallas također je zatražila od saveznika u NATO-u da povećaju svoju prisutnost u njezinoj zemlji, obećavajući da će oštro povećati izdatke za odbranu u sljedeće tri godine. Litvanski ministar odbrane Arvydas Anušauskas rekao je prošle sedmice da su ruske trupe u Bjelorusiji "izravna prijetnja" njegovoj zemlji, koja se nalazi između Bjelorusije i ruske eksklave Kalinjingrada.
I nisu to samo baltičke države.
Švedska, koja kao i obližnja Finska ostaje izvan NATO-a, povećala je broj vojnika na svom strateški smještenom otoku Gotlandu u Baltičkom moru ranije ovog mjeseca nakon što je primijetila neobičnu rusku pomorsku aktivnost u obližnjim vodama. Također je nedavno ponovno uspostavila pet pukovnija diljem zemlje.
“Švedska strategija nije samo sloboda od savezništva, ona također mora biti potkrijepljena jakom vojskom”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde u utorak.
Osjećaj slutnje
Za sada, granica između Latvije i Bjelorusije izgleda tiha. Cesta koja povezuje Daugavpils sa selom Urbany na bjeloruskoj strani imala je gust promet, samo kamioni koji su prevozili robu u oba smjera i neobičan privatni automobil.
S bjeloruske strane nisu uočene nikakve vojne ili granične patrole, ali izvanredno stanje ostaje na snazi u tri latvijske pogranične opštine nakon što su hiljade migranata - uglavnom iz Iraka - počele pristizati na granicu Bjelorusije i Latvije u augustu prošle godine.
Dolasci se naširoko smatraju pokušajem bjeloruskog autokratskog čelnika Aleksandra Lukašenka da destabilizira Latviju — kao i Litvu i Poljsku, koje su također bile na meti — i izazove graničnu politiku EU.
Jedinice Nacionalne garde Latvije raspoređene su duž granice kao podrška graničnim oficirima.
Potpukovnik Oskars Omuls, koji vodi bataljun Nacionalne garde sa sjedištem u Daugavpilsu - kojemu pripada i logor Meža Mackeviči - rekao je da su granične patrole koristile kamione s pogonom na sva četiri kotača i male četverocikle na šest kotača za patroliranje izvan cesta jer rijetko naseljeno granično područje često je močvarno ili prekriveno gustom šumom.
Dodao je da latvijski i bjeloruski pogranični službenici paze jedni na druge, ali ne djeluju agresivno. U pograničnom selu Silene, gdje se trgovačko središte sastoji od male trgovine i italijanskog restorana, bilo je malo entuzijazma u razgovoru o tenzijama s Rusijom i Bjelorusijom.
Na pitanje o odnosima Latvije s istočnim susjedima, mladić koji je šetao svoje dijete s dječjim kolicima odgovorio je: "Nemam problema s njima", prije nego što je požurio kroz snijeg.
U Daugavpilsu, 30 kilometara uz glavnu autocestu od granice, stanovnici su rekli da svi pričaju o pogoršanju odnosa s Minskom i Moskvom.
“Naravno da nas to zabrinjava”, rekla je Kintija Dzjadzina, 22-godišnja radnica na recepciji. “Ovdje smo tako blizu granice. Ako počne rat, oni će prvi doći ovdje.”
Velike sile
Sukob nije ništa novo u ovom dijelu Europe. U 16. vijeku u blizini Daugavpilsa izgradio je tvrđavu ruski vladar Ivan Grozni, a za to su se područje borile švedske i ruske snage tokom Velikog sjevernog rata početkom 18. vijeka.
U 20. vijeku Daugavpils je doživio brutalne borbe u oba svjetska rata, nakon čega je Sovjetski Savez okupirao sve tri baltičke države.
Na Meži Mackeviči mogli su se vidjeti tragovi sovjetskog doba koje je završilo 1991. godine.
Mjesto je bilo postrojenje za testiranje raketa, rekao je vođa kampa Dringis, a zarasla umjetna brda u šumi još uvijek imaju udubljenja u koja su pogodili projektili.
Novaci Latvijske Nacionalne garde sada koriste stare sovjetske zahodske blokove tokom treninga, kopajući oko njih rovove i vrećama pijeska prazne prozore. Novi administrativni blok nalazi se na mjestu starog sovjetskog ureda.
Slično, sjedište Nacionalne garde na rubu Daugavpilsa - gdje Omuls ima svoj ured - izgrađeno je na mjestu sovjetske vojne škole, a topnička oruđa jedinice bila su poredana unutar ostataka velike sovjetske građevine. Nedostajali su veliki komadi njegovih zidova i krova, ali ruševno zdanje i dalje je sprječavalo snijeg koji je padao.
Dok se nove latvijske odbrambene snage obnavljaju usred ostataka sovjetske ere, baltički čelnici optužuju ruskog predsjednika Vladimira Putina da odbija prihvatiti da je to razdoblje završeno.
U tvrdnjama koje je Rusija odbacila kao "rusofobiju", oni kažu da Putin planira sovjetsko carstvo 2.0 na ovim zemljama.
"Rusko političko razmišljanje zapelo je u kategoriji imperijalizma 19. vijeka", rekao je latvijski predsjednik Levits u srijedu. Ali dodao je: "Koliko god se Rusija trudila, kotač historije ne može se vratiti unatrag."
U bazi Daugavpils, potpukovnik Omuls rekao je da bi poželio dobrodošlicu više novaka u Nacionalnu gardu i da se nada da će više mladih ljudi odložiti svoje pametne telefone i prijaviti se.
No, čak i pri trenutnoj snazi, rekao je da je njegova jedinica spremna. "Borit ćemo se", rekao je. “To je ono za što nas latvijski porezni obveznici plaćaju i to je ono što očekuju. Trebali bismo biti i bit ćemo spremni.”
