Ustavni sud BiH na sjednici 30. i 31. maja ove godine razmatrat će i dopunu Pravila Ustavnog suda BiH, objavljeno je na zvaničnoj stranici Suda.
Kako saznaje Raport, sasvim je izvjesno da će se na toj sjednici glasati o tome da se u pravila Suda uvrsti odredba da mandat sudije Ustavnog suda BiH koji prema trenutnim Pravilima traje do navršene 70. godine života bude produžen, ako nadležne institucije, u ovom slučaju Predstavnički dom Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske nisu izabrale njegovu zamjenu.
Opstrukcije i pritisci iz RS-a
Prema tim izmjenama, mandat sudija koji ostanu u Ustavnom sudu nakon navršenih 70 godina trajao bi do imenovanja novih sudija.
Poznato je da NSRS, nakon što je sudiji Miodragu Simoviću mandat istekao 2022. godine, skoro dvije godine opstruira izbor sudije Ustavnog suda BiH, jer kao uvjet za to postavljaju „protjerivanje“ troje stranih sudija iz tog suda, a nisu pokrenuli ni proceduru imenovanja novog sudije iz RS-a, nakon prijevremenog odlaska u penziju sudije Zlatka M. Kneževića u januaru ove godine.
Trenutno Ustavni sud BiH od propisanih devet, ima šest sudija i to troje domaćih i troje stranih.
I u FBiH od 2022. godine, kada je u penziju otišao sudija Mate Tadić, nije izabran sudija u Ustavni sud BiH, jer Predstavnički dom Parlamenta FBiH duže od godine nije se uspio usaglasiti o koliko će kandidata glasati, do nedavne odluke kada je Komisija za izbor i imenovoanje odlučila da se na sjednici 28. maja glasa samo o kandidatu Marinu Vukoji.
Još uvijek je neizvjesno hoće li Vukoja imati podršku u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, jer se zbog njegove povezanosti s HDZ-om BiH sumnja da bi on mogao nepristrasno obavljati funkciju sudije Ustavnog suda BiH i da bi mogao slijediti stranačke upute na toj poziciji što je nedopustivo.
Situaciju dodatno komplikuje činjenica da sutkinji Seadi Palavrić u novembru ove godine zbog navršenih 70 godina istječe mandat, te je to dodatni razlog zašto Ustavni sud BiH nastoji spriječiti dodatne blokade rada ove značajne institucije.
Konkurs za nasljednika Palavrić nije ni raspisan
Ukoliko na predstojećoj sjednici Pravila budu izmijenjena, Palavrić će moći ostati na poziciji i nakon navršenih 70 godina života.
Sudije Ustavnog suda BiH su pri odluci o razmatranju ove mogućnosti uvažili činjenicu da je prijedlog za produženje mandata sudijama Ustavnog suda BiH i nakon navršenih 70 godina podržala, odnosno predložila Venecijanska komisija.
Također, Ustavni sud BiH je još u januaru ove godine obavijestio Predstavnički dom Parlamenta FBiH da Palavrić navršava 70 godina u novembru, no u tom domu valjda zaokupljeni problemom imenovanja Vukoje nisu ništa poduzeli na raspisivanju konkursa za sudiju koji bi trebao doći umjesto Palavrić.
U kakvim uvjetima i pod kakvim pritiscima trenutno radi Ustavni sud BiH najbolje govore stalni napadi iz entiteta RS na ovu instituciju uz pokušaje da se donese zakon o ustavnom sudu koji je „krojio“ SNSD i koji predviđa sastav tog suda samo od domaćih sudija.
Zbog nedostajućih sudija Ustavni sud uopšte ne održava sjednice Velikog vijeća zbog čega se broj neriješenih predmeta mjeri hiljadama, odnosno premašio je 8.000 predmeta, jer je Sud na granici funkcionalnosti.
Sprečavanje daljnih blokada
Inače, Pravila Ustavnog suda BiH, prema Ustavu BiH imaju snagu zakona i ako na sjednici krajem mjeseca budu izmijenjena u pravcu omogućavanja vršenja funkcije i nakon 70 godina, na taj način neće biti upitan ostanak Palavrić u Ustavnom sudu, ali zbog mogućih blokada također i sudija Mirsada Ćemana koje naredne godine puni 70 godina, te Valerije Galić, aktuelne predsjednice Ustavnog suda BiH koja će 70 godina napuniti 2026. godine.
Podsjećamo, Ustavni sud BiH između ostalog, nadležan je da odlučuje o sporovima između dva entiteta, BiH i entiteta, te sporovima između institucija BiH, kao i za pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda.
Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti. Pozicioniran je kao samostalna i nezavisna vlast, koja djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.
Ustavni sud BiH u punom, propisanom sastavu broji devet sudaca, od čega četiri bira Parlament Federacije BiH, dva Narodna skupština Republike Srpske, a troje međunarodnih predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
U Ustavnom sudu BiH od stranih sudija trenutno su Angelika Nussberger, iz Njemačke, Helen Keller iz Švicarske i Ledi Bianku iz Albanije.
Ustavni sud BiH na dvodnevnoj sjednici krajem maja, birat će i novog predsjednika u narednom trogodišnjem periodu, umjesto sadašnje predsjednice Valerije Galić.
Birat će se i dvoje novih potpredsjednika, a te funkcije trenutno obavljaju Mirsad Ćeman i Helen Keller.
Prema informacijama Raporta, novi predsjednik Ustavnog suda BiH u narednom trogodišnjem mandatu mogao bi biti sudija Mirsad Ćeman.
