Tri bosanskohercegovačka i tri grada iz Čečenije mogli bi uskoro biti zbratimljeni, posredstvom Europskog muslimanskog foruma, organizacije sa sjedištem u Briselu koja za sebe kaže da radi na integraciji muslimana širom Europe, razvoju i pomoći, te edukaciji.
Sarajevo, Zavidovići u centralnoj BiH i Goražde na istoku zemlje, prema najavama Europskog muslimanskog foruma (EMF) zbratimili bi se s gradovima Grozni, Šali i Gudermes u ruskoj republici Čečeniji.
Predstavnici Foruma u BiH su ponovno boravili u oktobru, nakon što je tokom posjete u julu najavljeno da će pomoći Zavidovićima s dovođenjem investitora i obnovom grada. Zauzvrat bi ovaj grad trebao dobiti ulicu po prvom predsjedniku Čečenije Ahmadu Kadirovu, ocu današnjeg autokratskog predsjednika Čečenije Ramzana Kadirova.
Iz Općine Zavidovići tada su naveli i da je "razgovarano o aktivnostima dogradnje mosta i izgradnje kružnog toka koji bi nosio ime Ramzana Kadirova, aktualnog čečenskog predsjednika".
Tokom drugog posjeta u oktobru, Forum se sreo s gradonačelnicom Sarajeva Benjaminom Karić. Na sastanku je bio predsjednik Foruma Abdul-Vahed Nijazov, bivši predsjednik Islamskog kulturnog centra u Moskvi, ali i bivši zastupnik partije Vladimira Putina u ruskoj skupštini od 1999. do 2003. godine.
Gradonačelnica Sarajeva: Nije bilo formalnih razgovora
Za Radio Slobodna Evropa gradonačelnica Sarajeva je kazala da nikakve formalne procedure za bratimljenje nisu pokrenute, što je različito od onog kako su o tome izvijestili iz EMF-a.
"Ja kao gradonačelnica ne donosim samostalno odluku o bratimljenju. Nije bilo formalnih razgovora uopće u tom smislu. Nismo dobili nikakav zahtjev za bratimljenje još uvijek", kazala je Karić, naglasivši da nije riječ o bilo kakvoj formalnoj suradnji s ovom organizacijom.
Međutim, na Facebook stranici EMF-a stoji kako je riječ o napretku suradnje dva "napaćena muslimanska naroda BiH i Čečenije".
"Ovako se odnosi već popravljaju na gradskoj razini! Herojsko Sarajevo, Goražde i Zavidovići žele uspostaviti pobratimske odnose s Groznim, Šalijem i Gudermesom. Ovih dana, na sastanku s gradonačelnicima bosanskohercegovačkih gradova, dobili smo službene apele upućene šefu Čečenije o ovim inicijativama".
Zvaničan apel čečenskom predsjedniku Ramzanu Kadirovu uputio je načelnik Općine Zavidovići Hašim Mujanović.
U pismu Mujanović poručuje Kadirovu da želi bratimljenje s čečenskim Gudermesom. Ovo bi, prema onom što stoji u pismu, podrazumijevalo suradnju gradova u kulturi, ekonomiji i obrazovanju.
"Tokom posjete delegacije Foruma na čelu s gospodinom Abdul-Vahedom Nijazovom, upoznat sam s tradicijom, kulturom i ekonomskim razvojem općine Gudermes. Zaključio sam da je ova općina otvorena za suradnju i spremna da podijeli svoj iskustvo s drugim zajednicama", stoji u pismu koje je potpisao Mujanović.
Mujanović nije odgovorio na pozive RSE u vezi s pismom i inicijativom o bratimljenju.
Gradonačelnik Goražda nije htio pisati Kadirovu
Slično pismo upućeno Kadirovu nije htio potpisati gradonačelnik Goražda Ernest Imamović.
"Ja sam pismo naslovio isključivo na Europski muslimanki forum. Onda je rečeno da mi trebamo nasloviti na to ime i prezime. Ja to ne mogu. Ja sam predstavnik lokalne zajednice i ne mogu pisati nijednom predsjedniku države. To ne dozvoljava ni međunarodno pravo i odnosi", kaže Imamović za RSE.
Naglašava da su mu svaka suradnja i investicija važne, ali tako da sve bude u skladu s propisima i pravilima.
"Obavijestio sam državni vrh o posjeti delegacije Foruma. Imamo neke ulazne podatke, zapravo o čemu se tu radi", govori Imamović i dodaje da bilo kakva investicije ili donacije moraju biti uplaćene preko "trezorskih načina plaćanja".
Za gradonačelnika Goražda važnije su inicijative zbližavanja i suradnje gradova u BiH ali i Srbiji, koji su Goraždu bliži i važniji.
"Želimo prije svega jačati suradnju gradova i općina gornje drinske regije", ističe Imamović.
Sead Šehić, predstavnik Foruma iz BiH, za RSE kaže da je cilj ponovne posjete BiH bio povezivanje muslimana, ali i drugih naroda.
"Mi otvaramo vrata u Europu i šire", kaže Šehić, ne dajući više detalja o načinima na koji to postižu.
Kad je riječ o bratimljenju gradova, Šehić ističe da je siguran da će "sve biti uredu s tim".
Prema zakonima, odluke o bratimljenju gradova ili općina u BiH donosi općinsko ili gradsko vijeće.
Nakon posjete, predsjednik Foruma Abdul-Vahed Nijazov na svom zvaničnom Facebook profilu napisao je da je Forum "u kratkom vremenu uspio izgraditi partnerske odnose ne samo s duhovnom, nego i s političkom bosanskom elitom".
Susret s novoosnovanom muslimanskom strankom u BiH
Nijazov je napisao i da se Forum u Sarajevu sreo i s predstavnicima političkog pokreta "Vjera, narod, država".
Riječ je o novoosnovanoj stranci koja sebe predstavlja kao politički pokret koji će u svome djelovanju na prvom mjestu imati "Božije pravo", odnosno da će svoje aktivnosti temeljiti na islamskim principima i zakonima.
Dosadašnje djelovanje ove partije, koja je svoj naziv morala prilagoditi pravilima prema kojima se registriraju partije u BiH i koristiti skraćenicu BNS VND (Bosanska narodna stranka – Vjera, narod, država), prepoznatljivo je najviše po organiziranju "antiLGBT" skupa na dan održavanja povorki ponosa u Sarajevu.
Ovaj politički pokret susret je opisao "korak naprijed". Napisali su i da je predstavnik EMF-a Sead Šehić član političkog pokreta "Vjera, narod država".
Forum je izvijestio i da su tokom susreta s gradonačelnicom Sarajeva započete konzultacije o održavanju "velike europske konferencije o očuvanju tradicionalnih obiteljskih vrijednosti iduće godine".
Forum i u Skupštini Srbije
Tokom ponovne posjete Zapadnom Balkanu, delegacija Foruma bila je i u Narodnoj skupštini Srbije.
Ovdje ih je ugostio Muamer Zukorlić, potpredsjednik Skupštine.
Zukorlić je kazao da ga je delegacija informirala "o porukama zajednica muslimana iz Europe koje, kako sami za sebe kažu, predstavlja Forum".
Za Zukorlića je riječ o jednoj o najznačajnijih organizacija.
"Posjeta Srbiji je veoma važna, računaju na saradnju sa Srbijom i muslimanima Srbije. Srbija je otvorena prema svim stranama koje žele saradnju. U ovom slučaju ZA muslimanski faktor u Evropi koji je brojan i važan. Mi s pozicije Skupštine odgovaramo na to interesovanje i prihvatamo sve inicijative. Interesuju se za brojne projekte na polju obrazovanja i kulture", kazao je nakon susreta Zukorlić.
Ranije je najavljeno da će Forum u suradnji s Islamskom zajednicom u Srbiji realizirati otvaranje vjerske škole u Novom Pazaru, koja će biti nazvana po prvom lideru Čečenije Ahmadu Kadirovu.
Državna televizija u Groznom tada je objavila je tekst o tome kako su muslimani u Srbiji od lidera Čečenske Republike Ramzana Kadirova zatražili da otvori školu hafiza u Novom Pazaru, i najavili da će škola ime dobiti po prvom predsjedniku.
Za RSE su iz Islamske zajednice tada rekli da je inicijativa, slično kao i u slučaju bratimljenje gradova u BiH, potekla od EMF-a.
"Kadirovizam" kao alat Kremlja?
U naučnom radu "'Kadirovizam': Konzervativni islam kao alat Kremlja", autorica Marlene Laruelle, profesorica i direktorica Instituta za europske, ruske i euroazijske studije na Univerzitetu George Washington, piše o vladavini Ramzana Kadirova koja često privlači pažnju, ali i kritike Zapada zbog kršenja ljudskih prava, ali i drugih ispada, grotesknih izjava i provokativnog ponašanja.
O fenomenu "kadirovizma" autorica piše u smislu kreiranja propagande i narativa o samom Kadirovu, ali i njegovoj potčinjenosti Vladimiru Putinu.
"Kadirovizam je integralni dio ideološkog produkta koji kontrolira Kremlj i kojim se nastoji održati kontrola nad društvom kako bi jačao meki utjecaj Rusije u inozemstvu. Zaista, ovo bi moglo postati proizvod koji Moskva može izvesti na muslimane u Rusiji, u okolini, ali i na Bliskom Istoku", napisala je u radu autorica.
Širenje utjecaja čečenskog predsjednika prisutno je u aktivnostima Europskog muslimanskog foruma na Zapadnom Balkanu, kroz inicijative o imenovanju ulica, vjerskih škola ili trgova u BiH.
Narativ kojim se izjednačava patnja naroda u BiH i Čečeniji, zbog ratova iz prošlosti, primjetan je javnim objavama EMF-a i predstavnika ove organizacije, ali i u nedavnom istupu bivšeg reisul-uleme Islamske zajednice u BiH Mustafe Cerića.
Cerić je tokom posjete Čečeniji, gdje je prisustvovao inauguraciji Ramzana Kadirova za četvrti mandat, izjavio da "Bosna ima srce i dušu poput Čečenije".
"Bosna treba da prihvati svoju sudbinu tako da joj se omogući da diše u Europi svojim plućima.
Ako Europa ne zna kako da to uradi, neka dođe ovdje u Grozni, ovdje u Čečeniju, da vidi i nauči kako to Vladimir Putin radi u kooperaciji s Ramzanom Kadirovim", izjavio je bivši reis.
Ove izjave kritizirala je Islamska zajednica u BiH, poručivši da ne stoji iza takvih stavova.
Inače, trenutni reisul-ulema Husein Kavazović odbio je susret s Forumom u julu.
Tada je za RSE Razim Čolić direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta kazao da je Islamska zajednica aktivnosti Europskog muslimanskog foruma ocijenila kao "nejasnu rusku priču".
"Nisam vidio ništa dobro u onome što su rekli", kazao je Čolić za RSE u julu, nakon sastanka delegacije Foruma i predstavnika IZ u BiH.
Čolić je kazao i da se predsjednik Foruma Nijazov predstavio kao predsjednik i predstavnik svih muslimana u Europi, što, kaže Čolić, nije ideja koju Islamska zajednica u BiH može podržati.
Ko su otac i sin Kadirov?
Ramzan Kadirov četvrti put zaredom je predsjednik Čečenije. On je sin prvog čečenskog predsjednika Ahmada Kadirova, nekadašnjeg pobunjenika protiv Rusije koji je prešao na stranu Moskve i koji je ubijen 2004. godine.
Mlađi Kadirov, poznat po svojoj nemilosrdnoj vladavini i prijetnjama da će ubiti svoje kritičare, obećao je na posljednjoj inauguraciji da će "štititi ljudska prava“.
Na posljednjim izborima u ruskoj regiji osvojio je 99,97 posto glasova, što za neke znači da su izbori simbolični jer se nije suočio s pravim izazivačem.
Kadirova, koji vlada Čečenijom od 2007. kultom ličnosti oko sebe, ruske i međunarodne skupine za ljudska prava često optužuju da je dopuštao teška kršenja ljudskih prava, uključujući otmice, mučenje, izvansudska ubistva i ciljanje na LGBT zajednicu. On optužbe negira i odbacuje kritike.
Profesorica s Univerziteta George Washington utjecaj Kadirova objašnjava kroz dva glavna moguća pravca.
Prvi je antikolonijalni čečenski narativ i njegove transformacije u rusku domoljubnu ideologiju koja prikazuje Čečene kao vjesnike Putinovih uspjeha.
A drugi je tvrdolinijaški, puritanski način interpretacije islama nadahnute zaljevskim državama i njegovim spajanjem s tradicionalnim čečenskim islamom.
Zbog autokratke vladavine, Sjedinjene Američke Države uvele su 2020. godine dodatne sankcije za Ramzana Kadirova zbog "brojnih grubih kršenja ljudskih prava".
Američki State Department saopćio je 20. jula da je već više od decenije, čečenski lider kojeg podržava Moskva, odgovoran za zlostavljanja, uključujući mučenja i izvansudska ubistva.
Washington je već ranije uveo niz sankcija protiv Kadirova i njegovih saveznika, a posljednje proširenje uključuje sankcije za njegovu suprugu i dvije kćerke, uključujući zabranu izdavanja viza.
