Usvajanje navika poput prehrane zdrave za srce, redovnog vježbanja i dovoljno sna ne pomaže samo u smanjenju rizika od događaja poput srčanog i moždanog udara - one također mogu usporiti biološko starenje, sugerira nova studija.
Što je biološka dob i kako se ona mjeri? Nije sasvim jednostavno odgovoriti na pitanje što je biološka dob, ali ukratko bi se moglo reći da ona određuje koliko vam je još preostalo vremena za život. Kompleksne i dinamične biološke promjene dovode do starenja i povećavaju rizik od bolesti i povreda. Biološka dob odnosi se na prepoznavanje promjena koje pokreću te procese.
Ima više načina mjerenja biološke dobi, a uključuju i genetske testove poput mjerenja dužine telomera (oni su poput kapa na krajevima kromosoma koji se skraćuju kako osoba stari). No, stručnjaci se uglavnom slažu, ako želite dobiti korisnu procjenu svog zdravstvenog statusa provjerite težinu, krvni pritisak, kompletnu krvnu sliku (holesterol, šećer u krvi) i to je još uvijek najbolji način. "Testovi koji su komercijalno dostupni za mjerenje biološke dobi ne bi se trebali smatrati smislenijim od ljekarske procjene. Dobivanje epigenetskog testa može dati pojedincu pogrešan odgovor i uzrokovati da ta osoba postane pretjerano zabrinuta ili pod stresom", objasnio je dr. sc. Michal Jazwinski, direktor Tulane University Center for Aging u New Orleansu za Everyday Health.
Za razliku od hronološke dobi, koja se određuje prema datumu rođenja, biološka dob može biti starija ili mlađa na temelju različitih zdravstvenih parametara. Studija je ispitivala može li osam promjenjivih čimbenika važnih za zdravlje srca usporiti biološko starenje:
- Dijeta
- Vježbanje
- Upotreba duhana
- Težina
- Holesterol
- Šećer u krvi
- Krvni pritisak
- Spavanje.
Među više od 6.500 učesnika studije koji su se pridržavali ovih osam parametara za postizanje optimalnog zdravlja srca imali su prosječnu biološku dob oko šest godina mlađu od svoje hronološke dobi, prema preliminarnim nalazima predstavljenim u Američkom udruženju za srce (AHA).
"Kako se zdravlje srca poboljšava, biološko starenje se usporava", kaže viši autor studije dr. Nour Makarem, docent epidemiologije na Univerzitetu Columbia Irving Medical Center's School of Public Health. "Ovo je važno jer je sporije biološko starenje povezano s manjim rizikom od smrti i bolesti te s većim brojem godina života proživljenih u dobrom zdravlju."
Nasuprot tome, učesnici studije koji su imali najlošije kardiovaskularno zdravlje bili su biološki oko pet godina stariji od svoje hronološke dobi. "Pokazujemo da osam promjenjivih zdravstvenih ponašanja i zdravstvenih faktora koji mogu dovesti do srčanih bolesti kada nisu optimalni također mogu ubrzati proces starenja tijela", kaže dr. Makarem.
Svih osam faktora koje su istraživači procijenili nalaze se na popisu AHA's Life's Essential 8 checklist, koji navodi što ljudi mogu učiniti kako bi vodili životni stil zdrav za srce. Ovo su stvari koje ljudi trebaju učiniti za optimalno zdravlje srca i visoke rezultate prema AHA:
Dijeta. Strogo se pridržavajte mediteranskog stila prehrane koji uključuje cjelovite namirnice, puno voća i povrća, nemasne bjelančevine, orašaste plodove, sjemenke i kuhanje sa zdravim uljima poput maslinovog i uljane repice.
Vježbanje. Nastojte postići 150 minuta vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta intenzivne vježbe svake sedmice.
Duhan. Izbjegavajte sve oblike nikotina uključujući e-cigarete, kao i pušenje cigareta i cigara.
Težina. Održavajte indeks tjelesne mase (BMI) od 18,5 do 24,9.
Holesterol. Umjesto da se fokusirate na ukupni holesterol, pokušajte smanjiti štetne masnoće u krvi kao što su trigliceridi i lipoproteini niske gustoće (LDL) holesterol.
Šećer u krvi. Održavajte zdrav nivo šećera u krvi, što se može provjeriti krvnim pretragama koje pokazuju takozvane razine hemoglobina A1C, koje odražavaju prosječnu razinu šećera u krvi tokom otprilike tri mjeseca.
Krvni pritisak. Pokušajte održavati krvni pritisak oko 120/80 mmHg.
Spavanje. Odrasli bi trebali spavati sedam do devet sati.
"Nikada nije prekasno da pokušate poboljšati svoj rezultat kardiovaskularnog zdravlja", kaže Lloyd-Jones dr. med koji nije bio uključen u ovu studiju. "Što ranije počnete, to je sigurno bolje, ali nikad nije prekasno. Vidimo korist od poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja u svakoj fazi života.”
"Ljudi s niskim rezultatima koji nisu sigurni kako započeti s poboljšanjima možda bi promjene trebali uvoditi postupno i usredotočiti se na zdravstvene navike poput toga koliko spavaju ili što jedu", savjetuje dr. Makarem. Poboljšanje prehrambenih navika i tjelovježbe mogu dovesti do regulacije drugih važnih faktora, poput krvnog pritiska ili težine. "Važno je zapamtiti da ne treba odmah ostvariti sve, dovoljno je usredotočiti se na postupne promjene u odnosu prema vlastitom zdravlju", kaže Makarem.
