Unatoč nastojanjima mađarskog predsjedanja, pristupni pregovori sa Srbijom ostaju blokirani, dok su Crna Gora i Albanija u ponedjeljak i utorak napravile pomak u pristupnom procesu.
Mađarsko predsjedništvo Vijećem EU pokušalo je dobiti saglasnost država članica za otvaranje pregovora sa Srbijom u klasteru 3 - Konkurentnost i inkluzivni rast.
Taj klaster uključuje osam pregovaračkih poglavlja, od kojih je Srbija prije promjene metodologije pregovora već otvorila njih pet, a dva od tih pet su zatvorena. Komisija je ocijenila da je Srbija tehnički spremna za dovršetak otvaranja toga klastera, ali da bi se postiglo potrebna je politička saglasnost država članica.
Prema novoj metodologiji pristupnih pregovora, usvojenoj početkom 2020., više se ne otvaraju pojedinačna poglavlja zasebno i umjesto toga pregovaračka poglavlja su podijeljena u šest klastera, odnosno šest tematskih cjelina, dok se kod zatvaranja poglavlja ona i dalje zatvaraju pojedinačno.
I Hrvatska blokira Srbiju
O Srbiji se proteklih sedmica četiri puta razgovaralo na sastancima Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koje čine ambasadorima država članica, ali je osam zemalja, među njima i Hrvatska, uskratilo saglasnost za daljnji napredak u pregovorima.
Umjesto zelenog svjetla za otvaranje preostalih poglavlja iz klastera 3, Srbiji je upućeno pismo da dostavi svoja pregovaračka stajališta za dva poglavlja, poglavlje 16 Porezi i poglavlje 19 Socijalna politika i zapošljavanje, ali ne i za poglavlje 10 Informacijsko društvo i mediji. To pismo je najviše oko čega se mogla postići saglasnost svih država članica, ali ono je tek prvi korak jer preostaje još usuglašavanje zajedničke pozicije EU. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih članica EU.
Da to neće biti lako pokazuje izjava nizozemskog ministra vanjskih poslova Caspara Veldkmpa koji je u ponedjeljak otvoreno najavio da će se njegova zemlja suprotstaviti daljnjem napretku Srbije u pregovorima zbog nedovoljnog napretka u području vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom.
“Srbija nije još spremna za sljedeći korak i nije napravila dovoljan napredak u području vladavine prava”, izjavio je Veldkamp prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU.
Dodao je da se Srbija nije pomaknula ni u usklađivanju s vanjskom politikom EU, dok su ostale zemlje zapadnog Balkana već usklađene. Veldkamp je također izrazio nadu da će se i druge zemlje članice pridružiti nizozemskom stajalištu.
Normalizacija s Kosovom
Osim pisma Srbiji, ambasadori članica EU dogovorili su i zaključke o proširenju koje će formalno u utorak potvrditi Vijeće za opće poslove, to jest ministri za evropske poslove država članica.
U tim se zaključcima kaže da će “napredak Srbije u vladavini prava i normalizacija odnosa s Kosovom i dalje određivati ukupni tempo pristupnih pregovora”.
Što se tiče klastera 3, u zaključcima se kaže da će Vijeće ponovno razmatrati otvaranje toga klastera kada Srbija postigne znatan napredak u području vladavine prava i normalizaciji odnosa s Kosovom.
Iz diplomatskih izvora se saznaje da je Njemačka priložila zasebnu izjavu u kojoj se nabrajaju svi uvjeti za otvaranje toga klastera od rasvjetljavanja slučaja Banjska do usklađivanja s vanjskom politikom EU, što uključuje i sankcije Rusiji. Komisija je također dala izjavu u kojoj je najavila da će sljedeće godine napraviti procjenu napretka Srbije u tim područjima.
