Pukovnija Azov tvrdi da je Rusija upotrijebila kemijsko oružje u Mariupolju.
"Tvar je distribuirana dronom, a žrtve imaju otežano disanje", objavili su iz ove jedinice, prenosi Index.hr.
"Prije otprilike sat ruske okupacijske snage upotrijebile su otrovnu tvar nepoznatog porijekla protiv ukrajinske vojske i civila u gradu Mariupolju, koja je bačena s neprijateljske bespilotne letjelice", stoji u objavi.
Nema službene potvrde
Možda je to prva poznata ruska upotreba hemijskog oružja u Ukrajini. Zasad nema službene potvrde ovih informacija.
Ivana Klimpuš, čelnica odbora ukrajinskog parlamenta za integraciju Ukrajine u Evropsku uniju, ustvrdila je da je Rusija danas najvjerovatnije koristila hemijsko oružje u Mariupolju, nakon što je bataljon Azov izvijestio da je na grad iz drona puštena “nepoznata tvar”.
Klimpuš je konstatirala da su ljudi pogođeni tom “nepoznatom tvari” imali respiratorne probleme te je pozvala na uvođenje embarga na sve ruske energente.
Tokom rata u Ukrajini, britanski i američki obavještajni zvaničnici upozoravali su da postoji "ozbiljna zabrinutost" da bi Rusija mogla upotrijebiti kemijsko ili biološko oružje.
Šta je tačno kemijsko oružje?
Prema organizaciji za zabranu hemijskog oružja, izraz hemijsko oružje može se primijeniti na bilo koju otrovnu hemikaliju ili njezin prethodnik koji svojim hemijskim djelovanjem može uzrokovati smrt, ozljedu ili privremenu onesposobljenost.
Hemičar, biolog i nuklearni fizičar Johnny Nehme za ICRC odgovorio je na pitanje zašto su hemijska oružja uopće zabranjena. Vjeruje da je tome tako zbog njihove neselektivne prirode te dodaje da mogu izazvati doživotnu štetu.
"Mogu ubiti ili osakatiti bilo koju osobu, bez obzira sudjeluje li ta osoba u datom sukobu ili ne. Učinak određenog hemijskog oružja može donijeti doživotnu štetu koja bi ostala nakon završetka sukoba. Užasno je štetno koristiti oružje koje sprečava ljude da koriste zrak, da dišu", govori on.
"Hiljadama godina vojnici su trovali izvore vode, bunare ili vrhove strijela kako bi naudili neprijatelju. Arsen se hiljadama godina koristio za trovanje i ubijanje ljudi.
Otrovne kemikalije se već dugo koriste za nanošenje štete i ubijanja ljudi", naveo je Nehme.
Velike razmjere
"U našoj novijoj povijesti, hemijsko oružje je namjerno korišteno u velikim razmjerama u Prvom svjetskom ratu. Bitka kod Ypresa u Belgiji poznata je po prvom kemijskom napadu. To je bio klor.
Od tada su se do posljednjih godina proizvodila specifična hemijska ratna sredstva", navodi on.
Što se tiče vrsta hemijskog oružja, navodi klor za koji kaže da sam po sebi nije hemijsko oružje, dapače da je vrlo koristan pri pročišćavanju vode, što je veoma važno radi zaustavljanja širenja bolesti.
"Ali, hlor je kemijski spoj koji utječe na oči i sposobnost disanja. Kada se pomiješa s vodom, proizvodi hlorovodičnu kiselinu.
To nije vrlo učinkovito hemijsko oružje jer ga možemo osjetiti kada još nije jako otrovno. Od njega se može pobjeći. Korištenje plina klora nije zabranjeno kao takvo, ali je korištenje plina klora kao oružja zabranjeno", navodi Nehme.
"Postoje različite kategorije hemijskog oružja. To ovisi o njihovom efektu. Jedna od njih je iperit, to je bojni otrov, radi se o žućkastoj tekućini nalik na senf koja je dizajnirana da izazove žuljeve.
Nije namijenjen ubijanju, nego onesposobljavanju. U očima bi osobu oslijepio, u plućima mu sprečava disanje. Ima stopu ubijanja od 5 posto", govori.
Što se tiče nervnih otrova, jedan od poznatijih svakako je sarin. Radi se o vrlo opasnom živčanom bojnom otrovu iz skupine trilona. Iznimno je otrovan. Djeluje tako što zaustavlja rad enzima koji je povezan s radom mišića.
Mišići se počinju grčiti, a to podrazumijeva i one koji kontroliraju pluća. Ljudi umiru od gušenja u najstrašnijim mukama. Udisanje čak i malih količina uzrokuje prve simptome u manje od deset sekundi.
Sarin je korišten u ratu u Siriji. Stručnjaci Ujedinjenih naroda koji su provodili istragu u Siriji pronašli su dokaze o korištenju plina sarina u pokolju izvršenog od strane Asadovog režima koji se 2013. dogodio u Damasku. Smatra se da je u napadu poginulo više od 1.400 ljudi.
