Različiti dani i noći pomogli su da život procvjeta na Zemlji. Ali mnogi vanzemaljski svjetovi sposobni da podrže život možda nemaju tako jasne granice.
Spavaju li vanzemaljci? Možda spavate uzimate zdravo za gotovo, ali istraživanja pokazuju da mnoge planete koje bi mogle razviti život nemaju ciklus dan-noć. Teško je zamisliti, ali postoje organizmi koji žive u Zemljinim staništima bez svjetla, duboko pod zemljom ili na dnu mora, koji nam daju ideju kakav bi vanzemaljski život bez cirkadijalnog ritma mogao biti, piše BBC.
U našoj galaksiji postoje milijarde potencijalno nastanjivih planeta. Kako dolazimo do ovog broja? Mliječni put ima između 100 i 400 milijardi zvijezda.
Sedamdeset posto njih su sićušni, hladni crveni patuljci, poznati i kao M-patuljci. Detaljno istraživanje egzoplaneta objavljeno 2013. godine procijenilo je da 41% zvijezda M-patuljaka ima planetu koja kruži u njihovoj zoni "Zlatokosa", udaljenosti na kojoj planeta ima odgovarajuću temperaturu da podrži tečnu vodu.
Međutim, ove planete imaju potencijal da ugošćuju tekuću vodu. Još ne znamo da li neko od njih zaista ima vodu, a kamoli život. Ipak, to se odnosi na 28,7 milijardi planeta samo u zonama Zlatokosa M-patuljaka. Ovo čak ni ne uzimajući u obzir druge vrste zvijezda poput našeg žutog Sunca.
Stenovite planete koje kruže u nastanjivoj zoni M-patuljaka nazivaju se M-Zemlje. M-Zemlje se razlikuju od naše Zemlje na fundamentalan način. Kao prvo, pošto su M-patuljaste zvezde mnogo hladnije od Sunca, one su blizu, što čini gravitaciono privlačenje zvijezde na planeti izuzetno snažnom.
Gravitacija zvijezde jače vuče bližu stranu planete nego daljnu, stvarajući trenje koje se opire i usporava okretanje planete tokom eona dok se okretanje i orbita ne sinhronizuju. To znači da je većina M-Zemlja vjerovatno plimno zaključana, a to je kada je jedna hemisfera uvijek okrenuta prema Suncu, dok je druga uvijek okrenuta u stranu.
