Vijeće za opće poslove Evropske unije (EU) donijelo je zaključke o proširenju za zemlje Zapadnog Balkana, navodeći da je proces proširenja geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
“Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja na Zapadnom Balkanu, ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja. Vijeće napominje da su još uvijek potrebni odlučni napori za podsticanje pomirenja i regionalne stabilnosti. Vijeće snažno ohrabruje partnere da rješavaju svoje bilateralne sporove i pitanja naslijeđena iz prošlosti, u skladu sa međunarodnim pravom i utvrđenim principima, uključujući Sporazum o pitanjima sukcesije”, navodi se.
Dodaje se da neregularne migracije ostaju gorući izazov koji zahtijeva kontinuiranu saradnju i koordinaciju sa svim partnerima.
Vijeće je još pohvalilo zemlje Zapadnog Balkana na njihovoj konstruktivnoj saradnji, a Turkiye za kontinuirane napore u prihvatu jedne od najvećih svjetskih izbjegličkih populacija.
“Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine naglašava važnost proširenja kao strateškog prioriteta za EU. Vijeće ponovo potvrđuje punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije u EU. Turkiye ostaje zemlja kandidat i ključni partner u mnogim oblastima od zajedničkog interesa”, navodi se.
Vijeće je pozdravilo veoma pozitivne rezultate zemalja regiona u ispunjavanju dugogodišnjih reformskih obaveza.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Vijeće pozdravlja posvećenost političkog vodstva koje je, kako se navodi, donijelo opipljive rezultate i doprinijelo martovskoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora, ali izražava žaljenje što je reformska dinamika od tada zastala.
“Vijeće apeluje na sve političke aktere da se obnovi fokus na napredovanju na putu ka EU, poduzimajući odlučne akcije za sprovođenje neophodnih reformi”, navodi se u zaključku.
Vijeće pozdravlja održavanje lokalnih izbora 6. oktobra u BiH, ali navodi da BiH treba poduzeti dalje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala ravnopravnost svih građana.
Između ostalog, Vijeće u svojim zaključcima o Bosni i Hercegovini dalo je prednost građanima nad konstitutivnim narodima.
“Vijeće poziva sve političke aktere da se suzdrže i odreknu provokativne retorike podjela, uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, da poštuju principe jednakosti i nediskriminacije svih građana koji pripadaju svim konstitutivnim narodima i ostalim, te da se okonča i veličanje osuđenih ratnih zločinaca kako bi se aktivno promoviralo pomirenje”, navodi se.
Vijeće za opće poslove EU-a donijelo je zaključke o proširenju i za Srbiju, a dok se pozdravlja činjenica da je ta zemlja ponovo potvrdila evropske integracije kao svoj strateški cilj, naglašava se kako mora da se pokaže snažna politička volja i dosljednost u sprovođenju reformi.
Za sada su otvorena 22 poglavlja od 35, dok su dva poglavlja privremeno zatvorena. Kako se ističe, postoji određeni napredak u ispunjavanju uslova za otvaranje Klastera 3 (konkurentnost i inkluzivni rast).
“Vijeće podsjeća da će napredak Srbije u vladavini prava i normalizaciji odnosa sa Kosovom nastaviti određivati ukupni tempo pristupnih pregovora”, ističe se.
Vijeće pozdravlja veoma pozitivne rezultate Crne Gore u ostvarenju dugotrajne reforme te je pohvalilo cilj Vlade u Podgorici da nastavi raditi na brzom napretku ka EU.
Vijeće ohrabruje sve političke aktere da slijede ambiciozni plan za zatvaranje pristupnih pregovora. Također napominje da dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ostaju suštinski elementi procesa proširenja, kao i Procesa stabilizacije i pridruživanja.
Vijeće pozdravlja otvaranje osnovnog klastera s Albanijom na pristupnoj konferenciji 15. oktobra 2024. godine i nedavno otvaranje klastera za vanjske odnose.
“Konstatujući da politička polarizacija i dalje utiče na aktivnosti parlamenta, Vijeće podsjeća da je inkluzivan i konstruktivan politički dijalog u zemlji i dalje ključan za napredak na polju ispunjavanja reformi”, navodi se.
Vijeće je pozdravilo odluku nove Vlade Sjeverne Makedonije da EU integracije proglasi svojim strateškim ciljem te je napomenula da zvanično Skoplje nije izvršilo ustavne promjene na koje se obavezalo.
“Vijeće ponovo potvrđuje svoju spremnost da sazove još jednu međuvladinu konferenciju, bez daljih odlaganja, čim Sjeverna Makedonija ispuni svoje obaveze, u skladu sa internim procedurama. Nakon toga, Vijeće je spremno otvoriti prvi pregovarački klaster što je prije moguće u skladu sa Pregovaračkim okvirom”, navodi se.
Kada je riječ o Kosovu, Vijeće je pozdravilo kontinuiranu posvećenost te zemlje evropskom putu i reformama, ali je i izrazilo zabrinutost zbog situacije na sjeveru zemlje.
“Kosovo i Srbija moraju nastaviti sa stalnim naporima za deeskalaciju, uzdržati se od jednostranih i provokativnih akcija koje bi mogle dovesti do tenzija i nasilja te izbjegavaju retoriku koja izaziva podjele”, dodaje se.
Vijeće također poziva Kosovo da omogući reintegraciju srpskih sudija, tužilaca, policijskih službenika i drugog osoblja u sve kosovske institucije koje su napustili 2022. godine.
