Donošenje Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine bio je jedan od ključnih uvjeta za otvaranje pregovora BiH s Evropskom unijom i njegovim usvajanjem očekivala se konkretnija borba protiv korupcije.
Prije svega zbog toga što je Zakonom predviđeno da ubuduće o tome je li neki funkcioner u sukobu interesa odlučuje Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, a ne političari kako je to donedavno bilo regulirano ranijim zakonskim rješenjem.
Međutim, u konačnici se izbor Komisije i po novom zakonu sveo na to da Komisiju ponovo imenuju političari, uprkos tome što su se članovi prijavili na konkurs.
Naime, Zakonom je predviđeno da konkursnu proceduru za izbor članova Komisije provodi i rang-listu kandidata utvrđuje Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH. U toj komisiji su članovi poslanici i delegati iz oba doma iz vladajućih i iz opozicionih stranaka.
U komisiji radiš, komisija te bira
Zajednička komisija za administrativne poslove je provela proceduru, obavila intervjue s kandidatima za članove Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, utvrdila rang listu najuspješnijih kandidata, te je poslala u parlamentarnu proceduru, a na prošlosedmičnoj sjednici Doma naroda PSBiH već je izabrano prvorangiranih sedam budućih članova te komisije.
Ovaj izbor treba potvrditi i Predstavnički dom PSBiH.
No, ono što je primjetno već pri prvom pogledu na prvorangirane budućeg sastava te komisije jeste to da su njeni članovi uglavnom poznati javnosti po vršenju značajnih funkcija u ranijem periodu i na te ranije funkcije nisu mogli biti imenovani bez aminovanja određenih politika.
To znači da je većina njih bila i poznata političarima koji su ih birali.
No, jedno ime na listi i to ono na prvoj poziciji što označava i najboljeg kandidata Komisije posebno se izdvaja.
To je ime Dejana Ružića. On je naime dobio najbolje ocjene Zajedničke komisije za administrativne poslove, međutim niko javnosti nije rekao da je Ružić u vrijeme kada je konkurisao za člana Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH istovremeno bio i sekretar Zajedničke komisije za administrativne poslove PSBiH.
Znači, kandidat je radio u Komisiji koja je provodila konkursnu proceduru i u konačnici ga pozicionirala na prvo mjesto rang liste kao najboljeg kandidata za posao u drugoj komisiji.
Uprkos tome što je Raport dobio informacije od kadrova u PSBiH koji dolaze i iz opozicionih partija da je Ružić kvalitetan kadar i da su njegove kvalifikacije neosporne, ipak se postavlja pitanje, da li je Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH mogla ocjenjivati kandidata koji je ujedno sekretar te komisije, za posao u nekoj drugoj komisiji?
Iako je Raport dobio informaciju da se Ružić izuzeo iz zasjedanja komisije koje su se odnosile na konkurs za članstvo u Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, činjenica je da je on na neki način učestvovao u pripremi materijala za konkurs, na koji se kasnije i on sam prijavio.
Naime, iz dokumenta koji je Zajednička komisija za administrativne poslove PSBiH dostavila Domu naroda PSBiH uz rang lsitu kandidata, vidljivo je da je Ružić bio zadužen za pripremu dokumentacije za provođenje konkursa.
Također, postavlja se pitanje, je li Ružić samim tim što je radio kao sekretar u Komisiji za administrativne poslove PSBiH bio u povlaštenom položaju u odnosu na druge kandidate?
U konačnici, javnost je trebala biti upoznata s tim da je sekretar komisije koja bira članove drugog tijela i jedne od najvažnijih komisija u državi istovremeno i kandidat za članstvo u tom važnom tijelu.
Ne smije postojati ni percepcija o sukobu inetresa
Naravno da se ne može prejudicirati rad buduće Komisije za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, međutim, ne može se ne spomenuti da je u novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou Bosne i Hercegovine jasno precizirana definicija sukoba interesa koja ne mora biti vidljiva 'golim okom' i eksplicitna, nego u ovoj oblasti čak ne smije biti nikakve sumnje u sukob interesa.
"Sukob interesa podrazumijeva situaciju u kojoj nosilac javne funkcije ima privatni interes koji kao takav utiče, može uticati ili se stvara utisak da utiče na zakonitost, transparentnost, nepristranost i objektivnost u obavljanju javne funkcije", stoji u Zakonu.
Nažalost, već pri izboru članova Komisije koji bi trebali utvrđivati sukob interesa kod političara stvoren je utisak da svi oni koji su u Komisiji za administrativne poslove glasali za njega da postoji privatni interes, a koji utiče i na transparentnost i objektivnost i nepristranost.
Osim Ružića, u Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH, imenovani su još Dženan Šečerbajtarević, Ilma Mehić-Jusufbašić, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
Podsjećamo, kandidati za ovu poziciju morali su ispuniti i uvjet da nisu bile u nekoj političkoj stranci pet godina prije kandidature za članstvo u komisiji.
Zakon je striktno propisao da kandidat pet godina prije kandidature nije obavljao ni funkciju zastupnika, delegata, člana Vijeća ministara BiH, člana vlade na bilo kojem nivou vlasti u BiH te odbornika ili vijećnika, gradonačelnika i načelnika općine.
Komentar o ovoj situaciji smo pokušali dobiti i od predsjednika Komisije za administrativne poslove PSBiH Obrena Petrovića, ali on nije odgovarao na naše telefonske pozive.