Prema neslužbenim podacima, u Sloveniji živi oko 100.000 građana koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine čija će djeca od naredne školske godine imati priliku učiti bosanski jezik u slovenskim školama, u okviru dopunske nastave.
Predstavnici Ministarstva za obrazovanje, umjetnost i sport Republike Slovenije susreli su se u srijedu s predstavnicima Bosanskog akademskog društva u Sloveniji (BADS) i razgovarali o mogućnostima uvođenja bosanskog jezika kao obaveznog izbornog predmeta, odnosno, dopunske nastave, u slovenske osnovne škole.
Sastanak na inicijativu BADS-a organizovala je Maja Mihelič Debeljak, direktorica Ureda za razvoj i kvalitetu u obrazovanju pri ovom ministarstvu.
Osnovano Bosansko akademsko društvo u Sloveniji
Iako na susretu preliminarne prirode, obostrani entuzijazam i spremnost za traženje rješenja su odmah urodili plodom.
Aleš Ojstršek, vođa Sektora za obrazovanje te Bronka Straus, zadužena za jezičko obrazovanje u Sektoru, pokazali su svoju podršku ideji koju su predstavili prof. dr. Edvin Dervišević, predsjednik BADS-a, Adriana Kuči, potpredsjednica BADS-a, te Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti, vođa sekcije za jezik koja djeluje u sklopu ovog akademskog društva.
Adriana Kuči je predstavila ciljeve BADS-a koji je sa svojim radom počeo u martu ove godine, naglasivši da je čuvanje identiteta kroz književni jezik, kao jedan od osnovnih bedema kulture naroda, među primarnim zadacima akademskih građana bosanskog porijekla.
Ciljevi Društva su promicanje integracije Bosanaca i Hercegovaca u slovenačko društvo, očuvanje kulturno-historijske tradicije Bosne i Hercegovine, rad na razvoju panevropskog duha, jačanje ekonomskih veza između Slovenije i BiH, jačanje historijskih i kulturnih veza između BiH, Slovenija i zemalja regije, održavanje tijesnih odnosa s naučno-istraživačkim institucijama u Sloveniji i BiH i razvijanje saradnje s drugim sličnim društvima u Evropskoj uniji.
"Bosansko akademsko društvo je osnovano s namjerom da ostvari mnoge plemenite ciljeve, a jedan od njih je i uvođenje bosanskog jezika kao fakultativnog predmeta. Na resornom ministarstvu smo naišli na zaista impresivno razumijevanje i podršku. Tako da, uz mnogo truda i rada tokom ljetnih mjeseci, imamo namjeru početi od septembra uvoditi jezik kao dopunsku nastavu u neke osnovne škole, a u isto vrijeme raditi na tome da postane i obavezni izborni predmet u doglednoj budućnosti", kaže za Anadolu Agency (AA) Adriana Kuči.
Dobra saradnja s Ministarstvom obrazovanja
Prve reakcije na vijest o uvođenju bosanskog jezika su izuzetno pozitivne i ohrabrujuće.
"Nakon što smo objavili vijest o dogovoru, javilo nam se mnogo oduševljenih roditelja koji žele da njihova djeca uče književni bosanski jezik, ali i profesora bosanskog jezika koji žive u Sloveniji, spremnih da surađuju s nama. Veoma smo zadovoljni i spremni uložiti sav potreban trud, rad, znanje i materijalna sredstva da projekat realizujemo", ističe Kuči.
Dogovoreno je da će, uz obostrani trud, uloženo vrijeme, znanje i materijalna sredstva, kako BADS-a kao inicijatora, tako i Sektora za razvoj obrazovanja resornog ministarstva, uvjeti za uvođenje dopunske nastave iz bosanskog jezika biti realizirani do početka iduće školske godine (2022./2023.), a istovremeno će se raditi na pripremi za dugoročno sticanje statusa obaveznog izbornog predmeta za bosanski jezik.
"I jako smo zahvalni slovenskom Ministarstvu obrazovanja na svesrdnoj pomoći. Važno nam je da javnost razumije da BADS nije politička organizacija i da naši ciljevi nemaju nikakve političke konotacije. Mi želimo djeci bosanskog porijekla i svoj djeci koja to želi pružiti mogućnost da uče bosanski jezik, a kroz njega spoznavaju kulturu Bosne i Hercegovine", poručuje Kuči.
Maternji jezik je osnovni temelj očuvanja identiteta i tradicije.
"Činjenica da živimo izvan granica svoje zemlje predstavlja opasnost zaborava svoga maternjega, bosanskog jezika. Bosansko akademsko društvo Slovenije je pokrenulo veliki projekat, a sada je na nama da taj projekat ne bude samo ideja, nego ostvaren cilj, cilj koji će donijeti mnogo svima koji žele sačuvati bosanski jezik i izvan granica svoje zemlje. Nadamo se što većem broju djece, iz cijele Slovenije, koja žele učiti bosanski jezik i graditi svoj identitet čuvajući i svoje korijene. Mnogo truda, vremena i sredstava će biti uloženo, ali želja je velika za ostvarenjem ciljeva. Ovaj projekat je, ujedno, i nada za nas, profesore bosanskog jezika, da ostvarimo svoje snove i u drugoj državi te da predstavljamo nas i naš jezik u najljepšem svjetlu", poručuje Mirela Galijašević, profesorica bosanskog jezika i književnosti.
Dopunska nastava, koja bi trebala da počne u septembru u određenim slovenskim osnovnim školama, će biti prije svega namijenjena učenicima viših razreda bh. porijekla koji kroz ritam života svojih porodica imaju doticaj s jezikom predaka, ali vrata učionica će biti otvorena za sve učenike koji pokažu zanimanje za učenje bosanskog jezika, koji je već prisutan u školama nekih evropskih država, kao što su Švicarska, Švedska i Austrija.
Uskraćena prava nacionalnim manjinama
U Sloveniji status nacionalne manjine imaju samo Italijani i Mađari, dok su balkanski narodi izgubili čak pravo na boravište i dokumente jer su postali "izbrisani" nakon sticanja nezavisnosti. Nedavno izvinjenje predsjednika Pahora daje veliku nadu da će se historijska nepravda početi ispravljati.
Vijeće Evrope je još 2014. godine tražilo od slovenskih vlasti da priznaju srpski, hrvatski i njemački kao tradicionalno manjinske jezike Slovenije i da u saradnji s manjinama primjeni Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Ovaj zahtjev je ponovljen prošle sedmice. Velika su očekivanja i od nove vlade da će riješiti pitanje manjina.
U Sloveniji živi oko 70.000 državljana Srbije i 35.000 Hrvatske koji su ranije organizovali nastavu na svojim jezicima. Iz navedenog jasno se može zaključiti da je uvođenje bosanskog jezika u obrazovni sistem Slovenije veliki uspjeh za bh. zajednicu.
