NOVI SUKOB NA POMOLU

Venecuela je održala referendum koji bi mogao pokrenuti novi rat

Ovo je najnovija eskalacija u dugotrajnom teritorijalnom sporu između dviju zemalja, potaknuta nedavnim otkrićem golemih energetskih izvora u moru
FOTO: Ilustracija/ Green Left

Venecuelanci su juče velikom većinom glasova odobrili preuzimanje regije bogate naftom u susjednoj Gvajani. Ovo je najnovija eskalacija u dugotrajnom teritorijalnom sporu između dviju zemalja, potaknuta nedavnim otkrićem golemih energetskih izvora u moru.

Područje o kojem je riječ, gusto pošumljena regija Essequibo, zauzima oko dvije trećine nacionalnog teritorija Gvajane i otprilike je veličine Floride. Na jučerašnjem uglavnom simboličnom referendumu glasači su odgovarali slažu li se sa stvaranjem venezuelanske države u regiji Essequibo, davanjem venezuelanskog državljanstva njenom stanovništvu i "uključivanjem te države u kartu teritorija Venezuele".

Na konferenciji za novinare na kojoj su objavljeni preliminarni rezultati, venecuelansko Nacionalno izborno vijeće saopćilo je da su birači odabrali "da" u više od 95% slučajeva za svako od pet pitanja na glasačkom listiću. Nejasno je, međutim, koje bi korake venecuelanska vlada poduzela kako bi ostvarila svoj zahtjev.

Gvajana: Ovo je egzistencijalna prijetnja

Venezuela je dugo polagala pravo na tu zemlju, za koju tvrdi da je bila unutar njenih granica tokom španskog kolonijalnog perioda. Odbacuju presudu međunarodnih arbitara iz 1899. koja je postavila sadašnje granice dok je Gvajana još bila britanska kolonija, piše CNN.

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro je na društvenim mrežama okarakterizirao referendum kao antiimperijalistički sentiment. Gvajana je ovaj potez nazvala korakom prema aneksiji i "egzistencijalnom prijetnjom". Prošle sedmice gvajanski predsjednik Irfaan Ali posjetio je trupe u Essequibu i dramatično podigao gvajansku zastavu na planini koja gleda na granicu s Venecuelom.

Međunarodni sud pravde, sa sjedištem u Haagu, presudio je prije referenduma da bi se "Venecuela trebala suzdržati od poduzimanja bilo kakvih radnji koje bi promijenile situaciju koja trenutno prevladava na spornom teritoriju". Haški sud planira održati suđenje u proljeće o tom pitanju, nakon desetljeća neuspjelih pregovora. Međutim, Venecuela ne priznaje nadležnost suda po tom pitanju.

Ovakvi rezultati referenduma su bili uveliko očekivani, iako će njegove praktične implikacije vjerojatno biti minimalne, navode analitičari. Predviđaju da je stvaranje venecuelanske države unutar Essequiba daleka mogućnost. Nejasno je koje bi korake venecuelanska vlada poduzela da ispoštuje rezultat, a svaki pokušaj provedbe zahtjeva naišao bi na međunarodni otpor.

Maduro bi mogao politički profitirati zbog referenduma

Ipak, eskalirajuća retorika potakla je pokrete vojnih snaga u regiji i zveckanje oružjem u obje zemlje, povlačeći poređenja gvajanskih vođa s ruskom invazijom na Ukrajinu. "Dugogodišnji spor oko granice između Gvajane i Venezuele dosegao je na razinu neviđenih napetosti u odnosima između naših zemalja”, napisao je gvajanski ministar vanjskih poslova Robert Persaud.

Čak i bez provedbe rezultata referenduma, koji bi zahtijevao daljnje ustavne korake i vjerojatnu upotrebu sile, Maduro bi mogao politički profitirati od glasanja usred izazovne kampanje za reizbor.

U oktobru je venecuelanska opozicija dobila zamah nakon što se okupila oko Marije Corine Machado, bivše zastupnice desnog centra koja je napala Madura zbog rastuće inflacije i nestašice hrane, na prvim predizborima u zemlji u 11 godina.

"Autoritarna vlada koja se suočava s teškom političkom situacijom uvijek je u iskušenju da traži patriotsko pitanje oko sebe kako bi se mogla omotati zastavom i skupiti podršku, i mislim da je to veliki dio onoga što Maduro radi", zaključio je analitičar Phil Gunson.