Indijska masivna vježba demokracije koja se izvodi dva puta u desetljeću ponovno ostavlja trag na ljudima u zemlji, u obliku ljubičastih prošaranih kažiprsta.
Izborna komisija koristi neizbrisivu tintu ili "glasačku tintu" kako bi spriječilo prevaru ili dupliranje glasova.
Nakon što glasač stigne u kabinu da glasa i kada mu se potvrdi lična karta, tinta se naslika preko gornjeg dijela njegovog lijevog kažiprsta, ostavljajući fleku koja može potrajati i do dvije sedmice prije nego se ispere.
Efikasna metoda
Možda je rudimentarna, ali metoda je toliko učinkovita da postoji više od sedam desetljeća.
"Od premijera do najobičnije osobe, svi mašu (označenim) prstom", rekao je K Mohammed Irfan, direktor kompanije Mysore Varnish and Paints Limited (MVPL), državne kompanije koja isključivo proizvodi i distribuira tekućinu do biračkih mjesta širom zemlje.
"Od slavnih do filmskih zvijezda... (postala je) oznaka demokratije za koju mislim da je sinonim za izbore", rekao je za CNN u video intervjuu.
Više od 960 miliona ljudi ima pravo glasa na izborima u Indiji, najvećim na svijetu. A radnici u kompaniji u Mysuruu, gradu u jugozapadnoj državi Karnataka, proveli su mjesece pripremajući gotovo 2,7 miliona bočica s tintom, najveću narudžbu do sada.
Narandžaste posude su napunjene i pažljivo pakirane za distribuciju uoči ovogodišnjih izbora, koji su u toku i završavaju 1. juna. Svaka bočica sadrži dovoljno tekućine za označavanje približno 700 birača.
Ključ doslovne postojanosti tinte? Strogo čuvana formula koja je ostala nepromijenjena od 1951. “Neizbrisiva tinta nema drugu svrhu,” rekao je Irfan. "Proizvodimo samo potrebnu količinu."
Dok Irfan kaže da je kompanija "vezana na tajnost" kada je u pitanju tačan sastav tinte, ona sadrži hemijski spoj srebrni nitrat, koji uzrokuje ljubičastu fleku kada dođe u dodir s kožom i izložen je sunčevoj svjetlosti.
Jedno po jedno trljanje
Kada je nedavno neovisna Indija održala svoje prve opće izbore 1951. i 1952., organizatori su se okrenuli ideji korištenja neizbrisive tinte za označavanje glasača, u nastojanju da osiguraju pošteno glasanje.
"U zemlji u kojoj nije bilo sistemskog upisa rođenja ili ličnih dokumenata, i s milionima ljudi koji su se kretali kao izbjeglice, pitanje kako spriječiti lažno predstavljanje i dvostruko glasovanje bilo je izvor velike zabrinutosti", rekao je Ornit Shani, autor knjige “Kako je Indija postala demokratska: građanstvo i stvaranje univerzalne franšize”. Neki su dužnosnici smatrali da će ta metoda oduzeti previše vremena i zakomplicirati proces glasovanja, prema Shanijevim riječima, ali je javno mišljenje na kraju pobijedilo.
“U kombinaciji s praksom da svi birači, bez obzira na njihovu kastu, klasu i vjeru, stoje u istom redu, (da čekaju) da dođu na red da im se prstom označi (prije nego što) daju svoj glas, dodatno je pridonijelo stvaranju konkretnih i vidljivo temeljnih vrijednosti jednakosti glasova”, rekao je Shani u e-poruci CNN-u. “Jedan muškarac, jedna žena, jedan glas.”
Trajna privlačnost
MVPL je kao dobavljač boja osnovao 1937. godine tadašnji maharaja ili vladar Mysorea, Krishna Raja Wadiyar IV, i zadržao je tu stranu svog poslovanja.
Prema Irfanu, kada kompanija ne proizvodi tintu, ona isporučuje, između ostalih proizvoda, boju za sektor javnog prijevoza. Privlačnost tinte proširila se i izvan granica Indije. Kompanija sada isporučuje neizbrisivu tintu u više od 35 zemalja, uključujući Ganu od kasnih 1970-ih. Međutim, izborno povjerenstvo Gane nedavno je objavilo da će postupno ukinuti upotrebu neizbrisive tinte, umjesto toga odlučivši se za metode biometrijske provjere.
No čini se da upotreba tinte u Indiji neće uskoro nestati. Za Mukuliku Banerjee, vanrednu profesoricu antropologije na London School of Economics, praksa označavanja tijela možda se neće dobro prevesti u drugim kulturama, ali funkcionira u Indiji zbog uobičajenih kulturnih praksi.
“Ljudi rutinski imaju svoje ruke ukrašene kanom, ili žene imaju svoja stopala ukrašena različitim bojama”, rekao je Banerjee u telefonskom intervjuu. "Tvrdila bih da se oznaka prsta (polutrajno) na neki način uklapa u to na način na koji se možda ne uklapa u druge kontekste."
Također je ukazala na nenamjeran učinak označavanja birača tintom: stvaranje okruženja pritiska vršnjaka.
Banerjee je uspjela pronaći takve primjere tijekom svog istraživanja o demokraciji i izborima u Zapadnom Bengalu.
“Prva stvar na dan glasanja ljudi je da jedni drugima pogledaju prste”, rekla je. “A ako vaš lijevi kažiprst nema neizbrisiv trag, pogledat će vas i prvo što će reći je ‘Zašto niste glasali?’
Objave na mrežama
"Možete se opravdavati, ali do petog puta u danu, ako vas netko pita i postane tako dosadno, zapravo je lakše otići glasati nego ne glasati."
Pritisak vršnjaka širi se i na filmske zvijezde i sportaše, koji će svoje prste umrljane tintom vjerovatno objaviti milionima obožavatelja na društvenim mrežama.
"Ti momci su počeli dizati (prste) i snimati selfije kako su glasali i govoriti 'Ja sam glasao, a ti?' jer osjećaju da imaju građansku dužnost potaknuti i druge da glasaju", dodala je. “Tako postaje aspirativno; onda želiš biti poput svog heroja i želiš biti u stanju učiniti istu stvar.”
