Parkinsonova bolest, progresivan poremećaj centralnog nervnog sistema, mogla bi uticati na živote više od 12 miliona ljudi do 2040. godine, prema višestrukim projekcijama zdravstvenih stručnjaka.
Riječ je o progresivnom degenerativnom stanju, općenito okarakteriziranom drhtanjem, usporenošću pokreta, ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U svojem najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem.
Najveći faktor rizika je starenje, a većina oboljelih su osobe starije od 60 godina.
Prema Parkinsonovoj fondaciji, od ove bolesti na svijetu je oboljelo oko deset miliona ljudi svih rasa i kultura.
Fondacija je navela da muškarci imaju 1,5 puta veću vjerovatnoću da obole od Parkinsonove bolesti nego žene.
Brojne su teorije koje pokušavaju objasniti uzrok pojave Parkinsonove bolesti. Mnogobrojna istraživanja upućuju na utjecaj okoliša i genetskih faktora na razvoj i nastanak Parkinsonove bolesti, ali do sada nije identificiran nijedan specifičan uzrok.
Simptomi bolesti mogu varirati od osobe do osobe. Kod pojedinih oboljelih, simptomi u početku mogu biti manje izraženi, a zatim postajati sve intenzivniji tokom niza godina.
Standardna terapija liječenja ne postoji. Liječenje Parkinsonove bolesti ne dovodi do zaustavljanja bolesti, već samo do kontroliranja njenih simptoma, a cilj takvog liječenja je simuliranje lučenja dopamina. Važno je rano dijagonosticirati bolest kako bi se osmislio oblik terapije.
Za suzbijanje liječenja koriste se lijekovi, fizikalna terapija, ali i operativni zahvat. Od osobe do osobe zavisi koja će metoda biti primijenjena, a na sam izbor utiču starosna dob, stadij bolesti i simptomi.
