Brojni događaji među kojima je i danas organiziran naučni skup pod nazivom "Uloga i značaj Gazi Husrev-bega u historiji Bosne i Hercegovine" upriličeni su tokom višednevne manifestacije "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata" kojom se obilježava pola milenija od imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika sandžak-bega Bosne.
U okviru 20-ak predavanja eminentni profesori iz Bosne i Hercegovine i Turske, Behija Zlatar, Ismet Bušatlić, Muamer Hodžić, Nedim Zahirović, Hatice Oruç, Behçet Loklar i drugi, govorit će o Gazi Husrev-begovoj biografiji i doprinosu razvoju Sarajeva.
Kako je danas istaknuto, obilježavati polumilenijsko postojanje i kontinuirano djelovanje određene institucije u društvu znači valorizirati njenu ulogu, značaj i ono što je kroz vrijeme podarila tom društvu.
Namjera organizatora bila je da se približi Gazi Husrev-beg današnjem čovjeku te da iz perspektive današnjeg vremena, dostupnosti izvora, otvorenosti arhiva i upućenosti u dosadašnja istraživanja ova generacija valorizira ono što je taj namjesnik Bosne ostavio.
Prije gotovo 100 godina organizirano je prvo obilježavanje 400. godišnjice Gazi Husrev-begovih vakufnama i tada je napisana spomenica u kojoj su predstavljeni hajrati zadužbine Gazi Husrev-bega. Na manifestaciju je došlo 20.000 ljudi iz unutrašnjosti BiH.
Tada su Hamdija Kreševljaković, Džemaludin Hadžijahić, Muhamed Dizdar, Fehim Spaho i drugi udarili temelje naučnicima u kasnijoj valorizaciji djela i zadužbina Gazi Husrev-bega.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i predsjednik Naučnog odbora za pripremu naučnog skupa Osman Lavić kazao je novinarima uoči početka skupa da je fokus stavljen na Gazi Husrev-begove zadužbine vjerske, odgojno-obrazovne, humanitarne i socijalne objekte.
- One su tako poredane u njegove tri vakufname iz 1531., 1534. i 1537. godine. Osnivajući hanikah, mekteb i džamiju Gazi Husrev-beg je nadopunio ono što je faktički nedostajalo Isa-begovim kompleksima i hajratima koji su urađeni 1462. godine - pojasnio je Lavić.
Poslije je izgrađena medresa i s njom biblioteka, te potom privredni projekti koji su bili neophodni kao izvor iz kojih će se finansirati i izdržavati vjerski, odgojno-obrazovni, socijalni i humanitarni objekti.
Lavić kaže da je Gazi Husrev-beg mislio na čovjeka te da je pokušao osigurati svima jednake uvjete bez obzira na vjersku pripadnost, a kao primjer za to naveo je uspostavu vodovoda kada je jedna česma uvijek bila za posjetitelje džamije, a druga za sve druge prolaznike i putnike.
- Tako je bio i s njegovim imaretima i musafirhanama jer se u njegovom imaretu nije hranio samo siromah nego i njegov imam, hatib, mualim i muderis, kao i svi građani Sarajeva kojima je to potrebno. Benefiti njegovih vakufa ne samo u Sarajevu, nego i u Tešnju koriste svi stanovnici tog vremena - dodao je Lavić.
To je, smatra Lavić, ono što Gazi Husrev-bega čini dalekovidnim na način da je u svojoj vakufnami predvidio da se u njegovim odgojno-obrazovnim institucijama izučava, osim onoga što njegovo vrijeme zahtijeva, i oni predmeti i nauke koje donose potrebe vremena.
U okviru obilježavanja ove manifestacije postavljena je i izložba ispred Kuršumli medrese nazvana "Gazi Husrev-beg i njegovi hajrati - pola milenija u službi dobra" čiji je autor Haris Dervišević.
U jednom segmentu predstavljen je životni put i biografija Gazi Husrev-bega i njegovo sazrijevanje do dolaska za namjesnika Bosne 1521. godine, a u drugom segmentu predstavljeni su njegovi hajrati.
Manifestaciju "Dani Gazi Husrev-begovih hajrata", koja traje do 5. oktobra, organizira Gazi Husrev-begov vakuf u povodu 500. godišnjice imenovanja Gazi Husrev-bega za namjesnika Bosne.
