Vladimir Putin donio je odluku da se Rusija povuče iz dogovora o izvozu žitarica iz Ukrajine, koji je nedavno potpisan u Istanbulu. Ova odluka povlači posljedice po cijeli svijet.
Najveći udar osjetit će zemlje "na ivici gladi" u Africi i na Bliskom istoku.
Putin se na ovaj korak odlučio nakon što su dronovi sa eksplozivom napali crnomorsku pomorsku bazu u Sevastopolju. Ova baza predstavlja okosnicu ruske mornarice na Krimu.
Dramatični napad na bazu
Dramatični napad na bazu u Sevastopolju dogodio se u subotu. Tada su vazdušni i podvodni dronovi gađali rusku crnomorsku bazu, prenosi Nova.rs.
Na video snimcima koje su podijelili rusko i ukrajinsko ministarstvo odbrane vidi se devet bespilotnih letjelica i sedam autonomnih morskih dronova.
Portparol ministarstva odbrane Rusije Igro Konanšenkov je prvobitno rekao da je minolovac Ivan Golubets pretrpeo manju štetu u incidentu. No, ruski i ukrajinski mediji odmah su spekulisali da je možda pogođen i vodeći brod Admiral Makarov.
Nije se dugo čekalo na odmazdu Rusije za ovaj napad. Tako je ruski lider Vladimir Putin povukao drastičan potez. Povukao se iz dogovora o žitaricama, koji je u julu ove godine sklopljen u Istanbulu.
Uz posredstvo Turske i Ujedinjenih naroda, predstavnici Rusije i Ukrajine Sergej Šojgu i Oleksandr Kubrakov potpisali su sporazum o izvozu žitarica iz Ukrajine. Prethodno su ruski brodovi mjesecima ranije blokirali izvoz što je dovelo do krize na svjetskom tržištu.
„Danas postoji svjetionik na Crnom moru. Svjetionik nade, svjetionik mogućnosti, svjetionik olakšanja u svijetu kojem je to potrebno više nego ikad“, rekao je tada generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
Tri mjeseca kasnije, svjetionik je zvanično urušen.
Ovaj sporazum omogućio je Ukrajini da nastavi izvoz žitarica iz crnomorskih luka bez straha da će trgovački brodovi biti napadnuti. Rusiji je dozvoljeno da izvozi hranu i đubrivo.
Ukrajinsko ministarstvo infrastrukture saopćilo je u subotu da inicijativa za žito ima „isključivo humanitarni karakter“. Upozorilo je na rizik po sigurnost hrane ako se dogovor ne pokrene ponovo.
Od prvog avgusta, prema podacima pomenutog ministarstva, izvezeno je ukupno devet miliona tona žitarica, prije svega „u zemlje na ivici gladi“ u Africi i na Bliskom istoku.
Pored toga, Ukrajina posjeduje četvrtinu svjetske „crne zemlje“, poznate kao černozem, koja je veoma plodna.
Skok cijena žitarica
Rusija i Ukrajina inače zajedno čine oko 25 odsto svjetskog izvoza pšenice i 16 odsto kukuruza. To je dovelo do skoka cijena žitarica na međunarodnim tržištima.
Ionako visoke cijene hrane mogle bi dodatno da skoče nakon što je Vladimir Putin povukao Rusiju iz pomenutog sporazuma i tako obustavio isporuku žitarica iz Ukrajine.
Putin je ovim potezom srušio kompletan dogovor o žitnom koridoru nakon što je optužio Britance da su pomogli Ukrajincima u izvođenju napada bespilotnim letjelicama na Crnomorsku flotu.
Britansko ministarstvo odbrane saopćilo je da Kremlj „prodaje lažne priče“, kako bi odvratio pažnju od poraza na frontovima u Ukrajini.
Prema podacima Međunarodnog trgovačkog centra, najveći uvoznici žitarica iz Ukrajine su Egipat i Turska.
Oni se na uvoz oslanjaju za oko 70 odsto svojih potreba. Krajnja destinacija više od 95 odsto žitarica iz Ukrajine su Azija i Afrika.
