To što su delegati HDZ-a u Domu naroda BiH zajedno sa onima iz RS glasali za poništenje Inzkovog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici izazvalo je brojen reakcije.
No, ne samo u BiH. Analitičar Vlado Vurušić u svom tekstu za Jutarnji list postavio je pitanje šta će Draganu Čoviću na ovakav potez reći 'njegovu zaštitnici u Zagrebu'.
Njegovu analizu prenosimo u cijelosti:
Na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH "vožd" tamošnjeg HDZ-a Dragan Čović stao je uz bok Miloradu Dodiku i glasao protiv Zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Taj zakon najviše žulja Dodika i Vučića koji odbacuju genocid počinjen u Srebrenici, a sada im, eto, besramno suflira i prvi Hrvat BiH Dragan Čović, koji je pod starateljstvom ovdašnjeg, domicilnog HDZ-a, Andreja Plenkovića i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Je li to i njihov stav?
Uz to što je to nedoličan i amoralan potez, učinjen očito zbog izbornog zakona kako bi Čović sebi osigurao vječno mjesto u Predsjedništvu BiH, ovo je i pitanje za Banske dvore i Pantovčak - vodi li Čović hrvatsku politiku prema susjednoj državi ili bi to trebao Plenković s jasnim stavom o cjelovitosti i jedinstvenoj BiH. Ta odluka traži reakciju spomenutih Čovićevih patrona i zaštitnika u Zagrebu, koji su inače, kao i sam Čović, s pravom odlazili u Potočare na obilježavanje obljetnica srebreničkog genocida. Inače će ispasti da i oni pristaju i podržavaju Čovićevo vezivanje hrvatskog naroda u BiH uz Dodikov protubosanskohercegovački brod, koji je navezan na onaj Vučićev, a dodatno i na onaj vodeći - kremaljski. Čije to interese štiti Čović i je li on kreator hrvatske politike prema susjednoj državi koja ovim potezom vraća stvari na 1993. i vremena kada se Hrvatska zbog slične Tuđmanove i Bobanove "hercegbosanske" politike našla u međunarodnoj izolaciji koja joj je, među ostalim, onemogućila da bude u prvom (2004.), ali i drugom (2007.) valu proširenja EU-a?
Čović se protivi Zakonu o negiranju genocida, a zar RS nije nastao na genocidu, progonu i egzodusu nesrpskog stanovništva? Danas u RS-u u odnosu na prijeratni broj živi manje od četvrtine Hrvata. Spominje li to Čović Dodiku? Vjeruju li Milanović i Čović da Dodik štiti interese Hrvata u BiH?
Dodika, inače pod sankcijama Zapada, Milanović je lansirao u orbitu hrvatske politike prema BiH. U Zagrebu se zalažu, kažu, za cjelovitu i jedinstvenu BiH, a oslanjaju se na čovjeka koji je negacija svega toga, koji stalno najavljuje odcjepljenje Republike Srpske, destabilizira euroatlantske ambicije BiH, pa čak i najavljuje pripajanje Vučićevoj Srbiji. Donedavno je Milanović govorio da Hrvati ostvaruju svoja prava u Sarajevu, a ne u Zagrebu, da bi sada prvog "destabilizatora" baš on promovirao u relevantnog sugovornika o stabilizaciji BiH.
Upravo sada je Dodik u "samostalnom" posjetu Vladimiru Putinu, koji prorežimski mediji opisuju kao "rusku pomoć RS-u", a zna se da Dodik izvršava kremaljski zadatak ometanja BiH na putu prema euroatlantskim integracijama. Ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov kaže da ne vidi nikakav problem u Dodikovoj ideji o "samostalnoj RS u okviru BiH". Je li to politika Čovića i Zagreba? Ako je ikome u interesu jedinstvena BiH, članica EU-a i NATO-a, onda je to upravo Hrvatska, jer samo takva BiH je brana prijetnjama Vučićeva "srpskog sveta" i Putinove ukrajinizacije regije.
