Vojna industrija u Republici Srpskoj priprema se za privatizaciju. To je vidljivo iz poteza entitetske Vlade koja planira da u kapital pretvori 15 miliona maraka obveza preduzeća "Kosmos". Prema najavama, Srbija bi mogla preuzeti namjensku industriju, piše BHRT.
Vazduhoplovni zavod "Kosmos" u procesu je finansijskog restrukturiranja. Rješavaju se stari dugovi. Sedam godina za redom preduzeće posluje pozitivno. Uvjerava rukovodstvo. "Kosmos" sarađuje s partnerima iz Srbije, Austrije i Njemačke.
"Uprava društva, na čelu sa mnom, je pokrenula plan finansijskog restruktuiranja koji će biti završen u ovoj godini. Ko će čekati 2030. Cilj je da što prije privredno društvo bude čistog bilansa", ističe direktor Vazduhoplovnog zavoda "Kosmos" Dušan Vještica.
U "Kosmosu" je zaposleno 80 radnika. Daleko je to od nekadašnjeg broja zaposlenih – 1.600. Primanja radnika danas su redovna. Isplaćuju se zaostala dugovanja.
"Pojavljuju se novi poslovi. Visokoprofitabilni poslovi koji će promijeniti kompletnu sliku 'Kosmosa' u sljedećem periodu", ističe Mihajlo Zrnić, predsjednik Sindikalne organizacije "Kosmos".
Novim poslovima, ali i novim partnerima nadaju se sva preduzeća iz namjenske industrije.
Kako oživjeti namjensku industriju u Republici Srpskoj? Jedna od ideja je i prodaja preduzeća Srbiji. Zajednička komisija trebalo bi da predloži model poslovanja.
Tako bi Kosmos, Orao i paljansku Fabriku specijalnih motora, koja je u stečaju, mogla preuzeti firma iz Srbije.
"Mislim da ove kompanije u budućem periodu ne mogu poslovati, a da nisu naslonjene na Srbiju jer su i u bivšem sistemu bile osnovane kao podrška nekim aktivnostima koje radi Srbija i Vojska Srbije", kaže premijer RS Radovan Višković.
Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme BiH iz 2004. godine, ne spominje strano vlasništvo u ovoj oblasti. Republika Srpska donijela je Zakon o proizvodnji naoružanja i vojne opreme RS.
"Zakon koji definiše materiju namjenske industrije predviđa da su to firme sa većinskim državnim vlasništvom sa mogućnošću ulaganja sa strane do 49 odsto, ali je ostavljena mogućnost da Vlada odluči da taj kapital bude veći", navodi vojni analitičar Aleksandar Radić.
Hrvatska, Srbija ali i Federacija Bosne i Hercegovine vojnu industriju su osavremenili i prilagodili potrebama stranih tržišta. Danas donose značajan prihod u budžete.
