Američki predsjednik Donald Trump uveo je dodatne carine od 145% na sav kineski uvoz uprkos pauziranju svojih "recipročnih" nameta svim drugim zemljama u zapanjujućem preokretu prošle sedmice.
Međutim, Kina ne odustaje, rekavši da će se "boriti do kraja" ako Trump nastavi eskalirati ono što već postaje pravi trgovinski rat.
Povećali vlastite carine
U petak je Kina također značajno povećala vlastite carine na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u zemlju.
Kako bi analizirao koja bi nacija prva trepnula, CNN je ispitao najveći kineski uvoz iz SAD - soju — kako bi vidio može li se i kako ta potražnja zadovoljiti negdje drugdje, što američki poljoprivrednici mogu izgubiti i više.
Obje su zemlje međusobno duboko povezane u trgovini, iako Kina prodaje oko tri puta više SAD nego što kupuje.
Rezultat je značajan trgovinski deficit u iznosu od gotovo 300 milijardi dolara u korist Kine, jaz koji Trump želi zatvoriti carinama.
Kina uglavnom kupuje poljoprivredne proizvode iz SAD, uključujući soju, uljarice i žitarice.
Uvoz soje, koja se uglavnom koristi za stočnu hranu, već je pretrpio udarac tokom Trumpovog prvog mandata kada su se dvije zemlje sukobile u ranijem trgovinskom ratu.
U to je vrijeme Kina nastojala diverzificirati izvor svog uvoza i tražila je poljoprivredne proizvode od drugih zemalja.
Spremna je to ponovo učiniti nakon nametanja carina od 125 posto na sav uvoz iz SAD – potez za koji analitičari očekuju da bi mogao dovesti kineski uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda poput soje blizu nule.
Izvoz američke soje u Kinu sada podliježe ukupnoj carini od 135 procenata, što je rezultat carine od 10% nametnute određenim poljoprivrednim proizvodima u martu plus takse od 125% najavljene u petak.
Treća strana profitirala
Tokom prvog američko-kineskog trgovinskog rata, Brazil - vodeći svjetski izvoznik soje - izašao je kao pobjednik, a kineski uvoz mahunarki je godinama rastao.
Izvoz brazilske soje u Kinu porastao je za više od 280% od 2010. dok je izvoz iz SAD ostao isti.
Prošlog novembra, kineski lider Xi Jinping je otišao u državnu posjetu Brazilu, koji je trebao ojačati veze između dvije zemlje.
Prošle godine, Kina je bila glavno odredište za brazilsku soju, s više od 73% ukupnog izvoza soje u ovu zemlju.
Uz očekivani porast proizvodnje - predviđa se da će brazilski urod soje ove godine dostići rekorda nivo - Kina bi mogla povećati svoj uvoz iz Brazila i drugih južnoameričkih zemalja poput Argentine, koja je trenutno treći najveći svjetski proizvođač soje nakon Brazila i SAD.
Poljoprivredni sektor SAD izgubio je oko 27 milijardi dolara tokom trgovinskog rata 2018., pri čemu je 71% gubitaka povezano sa sojom, prema Američkom udruženju proizvođača soje.
A farmeri, od kojih mnogi žive u državama koje su na izborima 2024. zagovarale Trumpa, još uvijek se bore s posljedicama.
Traže saveznika
Samo su Illinois, najveći proizvođač soje, i Minnesota, treća po veličini država u proizvodnji soje, prošli novembra podržali bivšu potpredsjednicu i demokratsku kandidatkinju protiv republikanca Trumpa, Kamalu Harris.
Kina traži više saveznika izvan Brazila kako bi se suprotstavila američkim carinama i proširila trgovinsku saradnju.
Kina je u četvrtak objavila da je voljna sarađivati s Udruženjem zemalja jugoistočne Azije na jačanju komunikacije i koordinacije.
Kineski ministar trgovine razgovarao je i s predstavcnicima Evroposke unije o ponovnom pokretanju pregovora o trgovinskim olakšicama i pregovorima o električnim vozilima.
