Vratnik je naselje u starom dijelu Sarajeva, koje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine od 2005. godine. Naziv Vratnik je slavenskog porijekla iz korijena riječi Bratnik, što se pojavljuje u turskim dokumentima u drugoj polovini 15. vijeka. Drugi vjeruju da naziv Vratnik dolazi od riječi "vrata". Stara vratnička tvrđava je povezana sa svojom lokacijom blizu cesti gdje su ljudi i dobra ulazili u grad sa istoka u to vrijeme. Carska Džada, cesta od Sarajeva preko Višegrada do Istanbula, vodila je kroz Vratnik stoljećima.
Kako je nastao
Do racije princa Eugena Savojskog 1697. godine, kada je veliki broj zgrada izgorio do temelja i grad mnogo uništen, Sarajevo je bilo otvoreni tip grada. Godine 1727., Ahmed-paša Rustempašić Skopljak (guverner) naredio je da se utvrdi Vratnik. Prema njegovom ukazu, odbrambeni zid je trebao biti "jedan sad hoda dug, debeo dvije jarde i visok 10 jardi."
Kako je Ahmed-paša već 1730. godine premješten iz Bosne, gradnja je prekinuta ili se sa njom odugovlačilo.
Izgradnju bedema nastavio je vezir Hećimoglu Ali-paša, pobjednik nad austro-ugarskim snagama u boju kod Banje Luke 1737. godine, koji je te zime prezimio u Sarajevu.
Pri gradnji su mu pomagali ulema i narod Sarajeva, a jedna legenda kaže kako je Hećimoglu Ali-paša, zatekavši u Sarajevu mnogo grobalja, zapovijedio da se kamenje nišana povadi i uzida u bedeme.
Ahmed-paša je dobavio arhitekte utvrda iz Dubrovnika da nadgledaju konstrukciju. Nakon završetka 1739. godine, bile su tri kapije (Širokac, Ploča i Višegradska) i pet utvrda od kojih su Bijela i Žuta tabija najznačajnije.
Vrata utvrde, koja su izrađena od hrastovog drveta, bila su zatvarana pri svakom zalasku sunca i opet otvarana pri izlasku. Sultan Mehmed Fatih ušao je kroz ova vrata i imao je bijelu džamiju sa sahat-kulom koja je sagrađena u njegovu čast. Koristio je Bijelu tabiju kao kamp unutar starog grada Vratnika.
Mnogi vjeruju da su zidovi utvrde i kule bili uvijek simboli odbrane i slobode, dok je šehidsko mezarje blizu dnevni podsjetnik cijene koja je za to plaćena.
Vratnik je jedan od napoznatijih dijelova sarajevske općine Stari Grad. Ovo orijentalno naselje je izgrađeno na uzvišenju iznad kanjona Miljacke, a nedaleko i od same Baščaršije, historijske jezgre grada.
Tokom austrougarskog perioda je na Vratniku izgrađen još jedan vizuelno upečatljiv objekat - kasarna Jajce (zanimljivo prvobitno nazvana baš po Eugenu Savojskom). Usprkos svojoj položajnoj i estetskoj atraktivnosti, ona trenutno nema nikakvu funkciju. Vratnik je ime dao i jednom fudbalskom klubu, koji je u popularnoj kulturi postao poznat zahvaljujući pomenu u poznatoj pjesmi Zabranjenog Pušenja. Sa druge strane, jedna od najvećih fudbalskih legendi sa ovih prostora svih vremena Asim Ferhatović Hase je u nižerazrednom Vratniku započeo svoje bavljenje ovim sportom…
Pet utvrđenja - tabija
Vratničkim bedemima bio je opasan prostor od 495.596 kvadratnih metara, nepravilnog oblika.
U sklopu bedema nalazilo se pet utvrđenja - tabija (Bijela, Strošićka, Žuta ili Jekovačka, Tabija na Ravnim bakijama i Tabija na Zmajevcu).
Stari grad Vratnik imao je i tri utvrđene kapi-kule (Višegradska, Ploče i Širokac), te pet kapija i nekoliko kapijica.
Nakon što su 19. augusta 1878. godine austrougarske trupe slomile i posljednji otpor sarajevskih branitelja i zauzele šeher Sarajevo, utvrđenja Starog grada Vratnika polako počinju gubiti svoju svrhu.
Danas su od utvrđenja u relativno dobrom stanju samo Bijela i Žuta – Jekovačka tabija, sa koje u vrijeme ramazana u sumrak tradicionalno puca top, koji označava trenutak prekida cjelodnevnog posta.
U dobrom je stanju i Višegradska kapi-kula, a jedini potpuno očuvani komad odbrambenog zida jeste onaj između kapi-kula Ploče i Širokac, koji je danas, skupa sa te dvije kapi-kule, dio Muzeja Alija Izetbegović.
Danas turisti iz cijelog svijeta na tabije dolaze kako bi osjetili jedinstveni duh Sarajeva i vidjeli sliku grada koju će zauvijek pamtiti. Turistički vodiči pričaju im kako je Sarajevo koje poznajemo danas, 1462. godine, utemeljio Isa-beg Ishaković.
Krivudavi sokaci
Vratnik je prepoznatljiv po svojim uskim, krivudavim sokacima, starim bosanskim kućama s doksatima i avlijama, te brojnim džamijama i tekijama. Među najpoznatijim građevinama su Hadžijska džamija, Čeljigovića džamija, te tekija Karađoz-begova.
Ono što ovo naselje čini posebnim jeste očuvan duh starog Sarajeva – ovdje ćete još uvijek čuti žamor mahalskog života, vidjeti djecu kako igraju lopte na sokaku, a starije građane kako sjede ispred kuća i razgovaraju uz kafu.
Vratnik nije samo staro sarajevsko naselje – on je simbol prošlosti, ali i živi dio sadašnjosti. Njegove ulice, zidovi i kuće pričaju priču o Sarajevu kakvo je nekada bilo, a istovremeno predstavljaju dio njegovog identiteta danas. Bilo da ste posjetitelj ili stanovnik Sarajeva, šetnja Vratnikom uvijek donosi nešto novo – bilo da je to prelijepi pogled sa Žute tabije, razgovor sa starim mahalskim stanovnicima ili miris domaće kuhinje koji se širi iz avlija.
Upravo zbog toga, Vratnik ostaje neizostavan dio sarajevske priče, mjesto gdje se prošlost i sadašnjost susreću na najljepši mogući način.
