Toplotni talasi ne samo da predstavljaju prijetnju fizičkom zdravlju već imaju i ozbiljne psihološke posljedice, tvrde naučnici Medicinskog univerziteta u Beču.
Anksiozni poremećaji ili depresija mogu biti uzrokovani ili pogoršani zbog stresa uzrokovanog temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa.
Agresivno ponašanje se povećava na vrućini kao i stanja isrcpljenosti i depresivnog raspoloženja.
"S obzirom na kontinuirani porast broja toplih dana i do 80 godišnje do kraja stoljeća, ne treba podcjenjivati psihičke posljedice klimatske krize", upozorava doktor nauke za zaštitu životne sredine Hans-Peter Hutter.
U stanju bespomoćnosti raste hromon stresa kortizol koji, ako se oslobađa u dužem vremenskom periodu, ima niz štetnih učinaka na fizičko i mentalno zdravlje.
Globalno zagrijavanje također dovodi do povećanja stope samoubistava. Prema naučnim procjenama, povećanje prosječne temperature za jedan stepen Celzijusa povezano je se povećanjem stope suicida za jedan posto.
Podaci iz Sjedinjenih Država i Meksika pokazuju da porast prosječne mjesečne tempreraute za 1 stepen Celzijusa povećava stopu samoubistava za 3,1 posto. Od negativnih posljedica toplotnih talasa posebno su pogođene starije kao i socijalno ugrožene osobe koje često ne mogu izbjeći vrućine.
Istraživanja Medicinskog univerziteta u Beču pokazala su da su anksioznost i depresija posebno česti među ovim grupama.
Vrućine također povećavaju potencijal za agresivno ponašanje, što se ogleda i u porastu nasilnih zločina (npr. povećanje nasilja u porodici).
Istovremeno, visoke temperature uzrokuju psihičku iscprljenost koja se manifestuje u letargiji i bezvoljnosti, depresivnom raspoloženju i smanjenoj mentalnoj sposobnosti. To se posebno može primjetiti u urbanim sredinama gdje su noći sve toplije, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.
