Novinarka CINS-a angažirana je u stranačkom call centru, čije je postojanje donedavno bilo tajno. Zaposleni u call centru dobijaju oko 33 eura po smjeni da bi nazivali građane s popisa koji dobiju i pitaju ih hoće li glasati za SNS. Za rad na izborni dan, cijeli dan 17. oktobra, dobiju po 9.000 dinara, oko 77 eura, ali preduvjet je da slikaju svoj birački listić i dokažu da su glasali za SNS, otkrio je CINS. Honorari se isplaćuju u kešu, u studentskom udruženju poznatom po dobrim odnosima s vlašću. Iza svega se krije dobro organizirana grupa, a način na koji rade baca sumnju na kupovanje glasova i novac iz "crnih fondova", objavio je CINS.
Sve će ispitati porezna inspekcija, obećao je Vučić. Na pitanje glavnog urednika NIN-a je li uobičajeno plaćati u kešu kad se pekare zatvaraju ako ne izdaju fiskalni račun za jednu kiflu, Vučić je odgovorio: "Jeste li vi porezni inspektor, šta ste? Doći će porezna inspekcija i u call centar, a siguran sam da ovi iz Ne davimo Beograd sve rade preko računa", rekao je Vučić, spominjući jednu opozicijsku listu. Vučić tvrdi da nije istina da se call centar SNS-a u Beogradu nalazi na nekakvoj tajnoj lokaciji.
"Zamislite tajnu lokaciju, a mi imamo širom Srbije u našim općinskim odborima ne manje od 1.500 ljudi, najvećim dijelom volontera, a onima koji su profesionalci sasvim sigurno da općinski odbori ili centrala stranke ponekad i nešto daju", rekao je Vučić.
Na konstataciju novinara da bi se to moralo nekako zavesti, Vučić kaže:
"Jedan mali prekršaj ako je napravljen, saglasan sam da se odmah riješi i da odgovaraju i da plate kaznu". No, doveo je u pitanje autentičnost snimke na kojoj se vidi kako se honorarcima nudi dnevnica od 9.000 dinara za izborni dan ako slikaju glasački listić kao dokaz da su glasali za SNS.
"Ma dajte, molim vas, o čemu pričate, o kakvih 9.000, pa idete i glasate. Je l' vi stvarno vjerujete u to?", rekao je Vučić i dodao da će zamoliti policiju da utvrdi je li snimka autentična.
Slučaj je izazvao velike reakcije u javnosti, među ostalim, organizacija Transparentnost Srbija podnijela je prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Kaznenog zakona. Traže i da se ispita rad studentske organizacije Centar za edukaciju i razvoj omladine Beograda (CEROB), u čijim su prostorijama u gotovini isplaćivani honorari za rad u call centru. Naime, zakonom je propisano da udruženja ne smiju finansirati političku stranku.
CINS je otkrio da rad u call centru SNS-a organizira agencija za hostese "M&J Lady", koja je to vjerovatno radila i za prošle izbore, također bez traga. Rad call centra dovodi se u vezu sa Sinišom Kokezom: smješten je u blizini Luke Beograd, na adresi Dunavska bb, gdje je sjedište tvrtke Prointer, koja se godinama dovodila u vezu s vladajućim SNS-om i njegovim nekadašnjim dužnosnikom Slavišom Kokezom, koji je do marta 2021. bio predsjednik Fudbalskog saveza Srbije, navodi CINS. Tada je došao u nemilost vlasti i provladinih tabloida koji su ga optuživali da je švercao cigarete i tako zaradio 640 miliona eura.
Studenti skupljaju potpise za smjenu čelnika CEROB-a, jer "ne žele da ih predstavljaju studenti koji su sudjelovali u malverzacijama i kupovanju glasova za SNS". "Prije nekoliko dana novinari CINS-a su objavili vijest i snimku na kojoj se jasno vidi da se prostorije CEROB-a koriste kao call centar SNS-a. To samo po sebi nije problematično, međutim, na snimci se vidi kako jedna od visokopozicioniranih predstavnica studenata daje nekom novac, što jasno govori da je u tom trenutku došlo do kupovine glasova", poručuju studenti. Prije svega traže da se o skandalu izjasne dekan i rektor beogradskog univerziteta. U prva 24 sata peticija je prikupila više od 1.400 potpisa.
Udruženja civilnog društva traže od Vlade da objave izvještaj o radu CEROB-a kako bi se saznalo gdje odlazi javni novac namijenjen mladima. Iz Krovne organizacija mladih Srbije poručuju da su, analizom konkursa za dodjelu sredstava od Ministarstva omladine i sporta, ustanovili da postoje brojne neregularnosti u radu CEROB-a, koji je u posljednje tri godine od države dobio oko 200.000 eura, piše Jutarnji.hr.
