Velike infrastrukturne investicije lansirale su srbijansku ekonomiju u visine. No, istovremeno su potaknule neke procese zbog kojih bi se idealna slika mogla urušiti. Ekonomisti već upozoravaju kako će razdoblje blagostanja trajati još nekoliko godina
U proteklih se nekoliko godina često moglo čuti kako se Srbija ubrzano ekonomski razvija. Čak je i sam predsjednik Aleksandar Vučić u nekoliko navrata izjavio kako je Srbija 'ekonomski tigar', čak naglašavajući kako se Srbija brže razvija i od Hrvatske.
Na prvi pogled, to zaista tako djeluje. Mreža autocesta, željeznička pruga po kojoj vlakovi voze 200 kilometara na sat, deseci novih tvornica (LingLong u Banatu i Siemens u Kragujevcu, primjerice), Beograd na vodi… No, sve su to rezultati stranih investicija, mahom europskih i kineskih, koje su u padu.
Što će biti sa srpskom ekonomijom u budućnosti teško je reći. MMF je procijenio kako Srbija uspješno provodi sve zadaće u okviru dogovorenog ekonomskog programa, zbog čega im je po treći put odobren Instrument za koordinaciju politika, što znači dodatnih otprilike 400 miliona eura, piše Nova ekonomija.
'Stvari se brže mijenjaju'
Osim toga, Svjetska banka je procijenila kako će BDP ove godine rasti za 3,8 posto na godišnjoj razini, poglavito zbog rastućih sektora graditeljstva i usluga, a da bi se na srednjem roku rast gospodarstva trebao kretati oko četiri posto. Za usporedbu, BDP Hrvatske će, po Svjetskoj banci ove godine rasti za 3,5 posto, ali da će u sljedećim godinama usporiti - na tri posto 2025. i 2,8 posto 2026. godine. Ipak, nominalno gledajući samo po kriteriju BDP-a koji je političarima s obje strane granice vrlo drag podatak, Hrvatska je jača. Naime, lani je BDP po glavi stanovnika u Lijepoj našoj iznosio 20.239 eura, što je otprilike 75 posto europskog prosjeka, dok je u Srbiji istovremeno on iznosio 10.495 eura.
'Mi smo mislili da zaostajemo za Hrvatskom 20 ili 30 godina. Stvari se mnogo brže mijenjaju. U kvaliteti života i u primanjima zaostajemo za Hrvatskom u ovom trenutku, prema našim procjenama, u različitim sferama, između četiri i šest godina. Mi ćemo za četiri godine imati prosječnu plaću u Srbiji od 1400 eura', poručio je Vučić tamošnjim medijima prošle godine.
No, pojedini ekonomski analitičari i stručnjaci upozoravaju da se taj rast ekonomije u Srbiji, kakav god on bio, drži na staklenim nogama i da će tamošnja ekonomija za četiri godine 'udariti u zid'. Pritom navode nekoliko razloga. Iako u svojoj analizi 'Privredni rast Srbije: determinante i budući izgledi', autori Pavle Petrović, Danko Brčerević i Slobodan Minić priznaju da srpsko gospodarstvo raste brže nego u zemljama srednje i istočne Evrope, zaključuju da zbog toga dolazi zbog povećanja kapitala, a ne produktivnosti ili tehnološkog napretka. Pritom, kažu, sve se temelji na kvantiteti, a ne na kvaliteti.
Izdašne i problematične investicije
Ističu kako se ekonomski rast Srbije temelji na investicijama. Pritom su investicije države i javnog sektora činile ukupno 60 posto svih investicija u zemlji, 30 posto su zauzele strane investicije, a svega 10 posto tamošnji privatni sektor. Prema podacima Narodne banke Srbije, lani su strane investicije u Srbiju iznosile 4,52 milijarde eura, od čega je trećina stigla iz Kine. Problem je što sve investicije odlaze u 'tradicionalne' grane ekonomije, a ne u razvoj novih tehnologija ili ekonomskih sektora. Pod 'tradicionalne' grane gospodarstva spada i graditeljstvo, koje je trenutno nositelj svih ulaganja. No, kad se izgrade paviljoni za EXPO, nacionalni stadion, Beograd na vodi, autoceste, pruge i metro, pitanje je u što će se dalje investirati.
'Ovakve strane izravne investicije od Srbije neće napraviti razvijenu zemlju, a pitanje je i hoće li ostati velike. One ne idu u napredne grane, nema širenja znanja i tehnologija na domaću ekonomiju', prenosi Forbes mišljenja ekonomista Pavla Petrovića.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Milojko Arsić istaknuo je da je Srbija 1870. godine bila na 30 posto njemačkog bruto dohotka, a sad je na 40 posto. Stoga je zaključio da se Srbija u proteklih 150 godina uopće nije približila zapadnom standardu, prenosi Poslovni dnevnik.
Potencijalna vanjskotrgovinska kriza
Petrović, Brčerević i Minić u svojoj analizi upozoravaju i na potencijalnu vanjskotrgovinsku krizu, koja će, ako se dogodi, biti potaknuta rastućim trgovinskim deficitom, koji bi već ove godine mogao imati udio u ukupnom BDP-u od čak pet posto.
'On je do sad financiran snažnim priljevom stranih direktnih investicija. Problem je što one izvlače sve više novca iz Srbije, rastu odljevi od dividendi i uskoro će se izjednačiti sa priljevima od stranih investicija', zaključuju autori studije.
Problem je to s kojim se suočava i Hrvatska. Prema podacima DZS-a, vanjskotrgovinski deficit je u prvih devet mjeseci ove godine iznosio 13,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 55,8 posto, što je 0,6 posto manje nego u istom razdoblju lani. Pritom je tek neznatno rasla količina i vrijednosti izvezene robe, dok su s druge strane jako porasle vrijednosti i količina uvezene robe, naročito iz članica Europske unije.
Treći problem je nagli rast plaća koji, zapravo, koči daljnje investicije. Naime, Srbija je bila privlačna stranim ulagačima dok je radna snaga bila jeftina, a porezna davanja mala.
'Kumulativno od 2019. do 2023. godine plaće su realno rasle 18,2 posto a produktivnost je istovremeno porasla 14,8 posto. U 2024. se taj trend zaoštrava, pa su plaće rasle 9,2 a produktivnost manje od četiri posto. To je na srednji rok neodrživa situacija, jer plaće ne bi trebale rasti brže od produktivnosti. Takav trend će kočiti ekonomiju i destimulirati investicije', upozorio je Petrović prošloga mjeseca, prenosi Forbes.
Naveo je da je prosječna plaća od 2017. do ove godine u Srbiji narasla s 395 na oko 850 eura (u oktobru 821,78 eura, prema podacima Statističkog zavoda Srbije, op.a.), ali da je realno u dinarima rasla 40 posto, mahom zbog visoke inflacije. Za usporedbu, prosječna plaća je u Hrvatskoj trenutno 1322 eura. Prije sedam godina, ona je iznosila 1068,68 eura, što potvrđuje Vučićeve teze o tome da Srbija raste brže od drugih zemalja, pa i od Hrvatske.
Problematično jačanje valute
Govoreći o realnom rastu plaća u dinarima, treba reći i kako je valuta naglo ojačala zahvaljujući upravo investicijama. No, kako one trenutno pokrivaju vanjskotrgovinski deficit, razloga za zabrinutost nema. Kad se investicije u Srbiju smanje, a sva je prilika da će se to morati dogoditi, nastat će problem, jer gospodarstvo neće moći generirati dovoljnu vrijednost da pokrije rastući vanjskotrgovinski deficit. S ovime bi u dogledno vrijeme problema mogla imati i Hrvatska, s obzirom na rast vanjskotrgovinskog deficita od čak milijardu i pol eura u godinu dana.
Osim toga, naglasili su ekonomisti, daljnja državna ulaganja i rast ukupnog deficita na tri posto BDP-a tijekom sljedeće godine, mogao bi potaknuti inflaciju, koja je ionako rasla brže nego u Evropi. Krajem 2022. ona je iznosila više od 16 posto. U tom je razdoblju u Hrvatskoj došla do 13,5 posto. Trenutno je inflacija kod nas na razini od otprilike 2,2 posto, dok je u Srbiji na 4,5 posto.
Zaposlenost je također važan faktor procjene uspješnosti nekog gospodarstva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti u trećem kvartalu ove godine je pala na pet posto, dok je zaposlenih 69.000 više nego u istom razdoblju lani, dok je u Srbiji stopa nezaposlenosti 8,1 posto, uz samo 4910 zaposlenih više.
Petrović je istaknuo i da otprilike jedan posto rado aktivnog stanovništva Srbije, odnosno oko 40.000 ljudi godišnje emigrira u inozemstvo. Razlozi za to su, kako je rekao, slabost institucija i visoka korupcija. U nas je taj broj, pak, znatno niži, s blagom tendencijom povratka građana iz inozemstva. Problem je i zaduženost, koja je u Srbiji za godinu dana porasla za čak 9,1 posto.
