Rezolucija o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a, gdje ne postoji pravo veta, bit će donijeta preglasavanjem, što će "otvoriti Pandorinu kutiju" jer će uslijediti mnogo inicijativa za donošenje rezolucija o zločinima genocida počinjenim u svijetu, "od Jasenovca pa nadalje", kazao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici trebala bi se tokom maja naći na glasanju pred Generalnom skupštinom UN-a.
U nacrtu se, uz ostalo, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubistvo oko 8000 bošnjačkih civila u julu 1995. godine.
Vučić je rekao da se tokom boravka u sjedištu UN-a u New Yorku sastao s 22 predsjednika i premijera, sa šest dužnosnika UN-a te s predstavnicima ukupno 111 zemalja članica UN-a, kako bi spriječio usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.
Srbija se protivi usvajanju rezolucije o genocidu u Srebrenici i prijemu Kosova u Vijeće Evrope i bit će to neizvjesna borba, rekao je Vučić u ponedjeljak po povratku iz New Yorka.
Lobiranje protiv rezolucije ocijenio je kao borbu "borbu Davida i Golijata" istaknuvši kako se borio za "čast i obraz Srbije" te dodao da "donošenje rezolucije o genocidu u Srebrenici služi samo za traženje ratne odštete od Srbije".
Srbija se protivi rezoluciji smatrajući da se tako nameće kolektivna krivnja srpskom narodu, a u UN-u ponajprije računa na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.
Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Države i zemlje Evropske unije.
Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.
Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora, podsjeća Hina.
Komentirajući očekivano glasanje o prijemu Kosova u Vijeće Europe (VE) tokom maja, Vučić je rekao kako su "sve opcije otvorene", ali su i dalje najveće šanse da će Priština dobiti zeleno svjetlo.
Parlamentarna skupština VE je 16. aprila usvojila preporuku za prijem Kosova u tu organizaciju, konačna odluka očekuje se 16. maja, a za prijem Kosova u Političkom odboru VE-a trebalo bi osigurati glasove dvije trećine od 46 članica.
